Vanda Ibler i Kornelija Ibler-Sertić: Zdravstvena prosvjetiteljica i liječnica koje povezuje prezime te posvećenost zdravstvenoj kulturi, higijeni i zaštiti

Vanda Ibler i Kornelija Ibler-Sertić: Zdravstvena prosvjetiteljica i liječnica koje povezuje prezime te posvećenost zdravstvenoj kulturi, higijeni i zaštiti

This is a man’s world, this is a man’s world. But it wouldn’t be nothing, nothing without a woman.

Etta James: It’s A Man’s, Man’s, Man’s World

O ženama koje su pomicale svoje granice, o ženama koje su obilježile hrvatsku povijest, kulturu, umjetnost, književnost, sport, znanost i tehnologiju, saznajte i naučite koji je Ženski trag u povijesti.

Vandu Ibler i Korneliju Ibler-Sertić, osim prezimena, povezuje i zdravstvena djelatnost te zdravstveno prosvjećivanje. Vanda je kći književnika, publicista i kritičara Janka Iblera, a Kornelija je bila supruga Jankovog sina Stanka Iblera liječnika, pneumoftizeologa.

U narednim redcima saznat ćete da se Vanda bavila kazališnom kritikom, osvrtima iz kulture i književnosti te prevođenjem, a da je Kornelija bila među prvim ženama s diplomom Medicinskog fakulteta u Zagrebu. Ostale zanimljivosti saznajte u nastavku. Krećemo s Vandinim životom.

Ljubav prema pisanoj riječi

Vanda Ibler (udana Novosel) rođena je 1887. godine u obitelji književnika, kritičara i publicista Janka Iblera, kao jedna od jedanaestero djece. Već kao djevojčica pokazala je zavidne intelektualne sposobnosti. Gimnaziju je polazila privatno, a maturirala je 1924. godine. Nakon toga upisuje studij filozofije i psihologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Zanimanje za pisanu riječ pokazala je već kao četrnaestogodišnja djevojčica kada je 1901. godine počela raditi u redakciji Narodnih novina. Tamo je pomagala ocu u korekturi, a od 1908. godine počela je objavljivati kazališne kritike, koje su često bile osporavane od strane protivnika njenog oca Janka.

Godine 1906. počinje pisati osvrte iz kulture i književnosti u listu Domaće ognjište, a bavila se i prevođenjem s engleskog jezika. Prevela je pripovijest Industrijski velikan, Uptona Sinclaira (Zagreb 1912. godine) i roman Ona, Henryja Ridera Haggarda (Zagreb 1916. godine).

Nova strast – zdravstveno prosvjećivanje

U dvadesetim godina prošlog stoljeća, preko Stanka Iblera, liječnika, i njegove supruge Kornelije, također liječnice, susreće se s dr. Andrijom Štamparom i njegovim idejama zdravstvenog prosvjećivanja, higijene i kulture.

Potaknuta tim idejama počinje se o njima pisati, a 1921. godine počinje voditi Sekciju za zdravstveno prosvjećivanje u Zdravstvenom odsjeku za Hrvatsku, Slavoniju i Međimurje. Godine 1924. postaje predstojnicom Službe za zdravstvenu propagandu u Institutu za socijalnu medicinu Ministarstva narodnoga zdravlja, koji 1926. godine postaje dio novoosnovanog Higijenskog zavoda sa Školom narodnoga zdravlja.

Gorljivo je organizirala higijensko-domaćinske tečajeve na terenu i projekcije zdravstveno-edukativnih filmova, za čiju je izradbu prikupljala opremu i građu i na taj način sudjelovala u stvaranju filmskoga fonda Škole narodnoga zdravlja.

O Higijenskom zavodu i Školi narodnog zdravlja pogledajte u prvih 2:05 min.

Vandin privatni život obilježile su dvije tragedije. Suprug joj je bio odvjetnik, koji se bavio konjičkim sportom te je, nažalost, u jednom padu s konja poginuo. Sin Ozren Novosel postao je liječnik, ali je kao komunist na početku Drugog svjetskog rata ubijen u Jasenovcu. Po njemu je današnja bolnica Merkur nosila ime od uspostave do raspada Druge Jugoslavije.

Nakon Vande, koja je preminula 1945. godine, slijede redci o životu Kornelije Ibler-Sertić.

Jedna od prvih diplomiranih doktorica medicine zagrebačkog Medicinskog fakulteta

Kornelija Sertić rođena je 1897. godine u mjestu Sv. Ivan Zelina. Studij medicine upisala je 1918. godine na zagrebačkom Medicinskom fakultetu, ali je studij nastavila u Grazu. Godine 1923. završila je ispit iz kirurgije i time položila 3. Rigoroz na Medicinskom fakultetu u Grazu. Iste je godine promovirana kao liječnica na Medicinskom fakultetu u Zagrebu i time je postala jedna od prvih žena doktorica medicine koje su diplomirale na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Godine 1932. udala se za dr. Stanka Iblera, pneumoftizeologa, sina Janka Iblera i brata arhitekta Drage Iblera.

O Dragi Ibleru pogeldajte u prvih 2:25 min.

U razdoblju od 1924. do 1928. godine radila je u Epidemiološkom zavodu, a zatim na Državnom dječjem dispanzeru u Zagrebu kao asistentica. Specijalizirala je pedijatriju u Zagrebu, a kao dobitnica stipendije Rockefellerove zaklade radila je u Klinici za preventivu dječje tuberkuloze u Parizu. Od 1928. do 1931. godine specijalizirala je tuberkulozu i plućne bolesti u državnom lječilištu u Topolšici i antituberkuloznom dispanzeru u Zagrebu.

Posvećivanje istraživanju i liječenju tuberkuloze

Na nagovor dr. Andrije Štampara organizira Dom narodnog zdravlja na Sušaku i zdravstvene stanice na području Hrvatskog primorja. Tridesete godine prošlog stoljeća, sve do 1943. godine, radila je u Antituberkuloznom dispanzeru na zagrebačkoj Trešnjevci.

Za vrijeme Drugog svjetskog rata radila je kao liječnica članova Hrvatske obrtničke komore. Nakon završetka rata bila je ravnateljica Doma zdravlja Trešnjevka, zatim primarijus i ravnateljica Bolnice za plućne bolesti i TBC pluća u Rockefellerovoj ulici u Zagrebu.

Godine 1948. boravi u Kopenhagenu kao stipendistica l’ Union Internationale contre la Tuberculose, gdje se educirala o suzbijanju i cjepivu protiv tuberkuloze. Nadodajmo da je bila i predsjednica TBC sekcije Crvenog križa Hrvatske te da je objavila mnoge znanstvene i stručne članke, kako u domaćoj tako i u inozemnoj literaturi. Za svoj stručni i socijalni rad primila je nekoliko priznanja i nagrada. Preminula je 1988. godine u Zagrebu.

Vandin i Kornelijin trag u povijesti

Vandu i Korenliju, osim prezimena, povezuje posvećenost prosvjećivanju o zdravstvenoj kulturi, higijeni i zaštiti. Vanda je taj cilj nastojala ostvariti organiziranjem higijenskih tečajeva, puštanjem edukativnih filmova, dok je Kornelija pridonijela svojim stručnim liječničkim znanjem i edukacijom, posebice u suzbijanju tuberkuloze i proučavanju BCG cijepljenja.

Izvori

Kornelija Sertić, Hrvatski muzej medicine i faramcije online, pristup 13.05.2021.

Vladimir Matek, “Sažetak predavanja “Nezaobilazna ostavština Iblerovih”, Rodoslovlje.hr, 4.7.2019., pristup 13.05.2021.

Željka Čavka, Vanda Ibler, Hrvatski biografski leksikon online, 2005, pristup 13.05.2021.

Naslovna foto: pixabay.com

Nikolina Solić

Završila sam diplomski studij povijesti na Hrvatskom katoličkom sveučilištu (usmjerenje Suvremena povijest). Volim istraživati kulturnu, žensku i socijalnu povijest grada Zagreba, kazalište, književnost i gastropovijest. Velik sam obožavetelj vintage odjeće, nakita i starih kuharica.

POVEZANI TEKSTOVI

Odgovori