Vanda Kochansky-Devidé: Osnivačica hrvatske mikropaleontologije i znanstvenica svjetskog glasa

Vanda Kochansky-Devidé: Osnivačica hrvatske mikropaleontologije i znanstvenica svjetskog glasa

This is a man’s world, this is a man’s world…But it wouldn’t be nothing, nothing without a woman

Etta James: It’s A Man’s Man’s Man’s World

O ženama koje su pomicale svoje granice, o ženama koje su obilježile hrvatsku povijest, kulturu, umjetnost, književnost, sport, znanost i tehnologiju, saznajte i naučite koji je Ženski trag u povijesti.

Vanda Kochansky-Devidé bila je istaknuta geologinja i paleontologinja svjetskog glasa, osnivačica hrvatske mikropaleontologije i višestruko nagrađivana znanstvenica, omiljena među kolegama i studentima kojima je vješto i lako prenosila znanja.

Bila je članica mnogih društava i djelatna zaštitarka prirode koju je voljela od malih nogu i kojoj je posvetila svoj profesionalni put.

Od studija do umirovljenja

Junakinja ovog Ženskog traga u povijesti rodila se 1915. godine u Zagrebu, u obitelji hrvatsko-slovenskih te poljsko-čeških korijena. U rodnom gradu završila je gimnaziju 1933. godine, a 1938. godine diplomirala je na Filozofskom fakultetu biologiju. Pet godina kasnije, 1943. godine, doktorirala je tezom Fauna marinskog miocena južnog pobočja Medvednice (Zagrebačke gore).

O Vandi pogledajte od 4:29 min.

Od 1935. godine radila je kao demonstratorica u Geološko-paleontološkom zavodu Filozofskoga fakulteta, koje će kasnije postati Prirodoslovno-matematički fakultet. Nakon diplomiranja zaposlila se kao asistentica. Od 1955. godine bila je sveučilišna docentica, a od 1958. godine izvanredna profesorica. Od 1962. godine do umirovljenja 1980. godine bila je redovita profesorica.

Osim sveučilišne karijere bila je predstojnica Geološko-paleontološkoga zavoda od 1955. do 1959. godine, predavala je na tadašnjem Tehničkom fakultetu u Zagrebu od 1951. do 1970. godine te na Prirodno-matematičkom fakultetu u Skoplju od 1958. do 1965. godine. Samostalno je osmislila nekoliko stručnih kolegija u dodiplomskoj i poslijediplomskoj nastavi, obrazujući generacije i generacije budućih geologa i paleontologa.

Vandina istraživanja i uspjesi u znanosti

Vandina strast bili su geologija i paleontologija. Posvetila se istraživanju izumrlih organizama različitih starosti i staništa, u početku ponajviše tercijarne i kredne makrofosile, točnije mekušce i koralje, a znatan doprinos donijela je u istraživanju neogenskih školjkaša i puževa.

Ipak, uglednu svjetsku reputaciju stekla je istraživanjem i radovima iz područja mikropaleontologije. Upravo je Vanda ta koja je utemeljila mikropaleontologiju u Hrvatskoj. Mikropaleontologija je grana paleontologije koja proučava mikrofosilne organizme i dijelove većih fosilnih organizama.

Vandinu pažnju najviše su okupirale morske praživotinje foraminifere iz skupine korjenonožaca u naslagama starim više od 250 milijuna godina. Proučavala je taksone, zajednice i stratigrafski položaj foraminifera. Otkrila je nove rodove Kahlerina, Paratriticites i Ramovsia i čak 28 novih vrsta. Svojim istraživanjima temeljito je promijenila stratigrafsku, hidrološku i tektonsku interpretaciju odnosa u području Plitvičkih jezera. S kolegama je istraživala evoluciju vapnenačkih alga Dasycladacea služeći se komparativnom morfologijom i morfogenezom.

Zahvaljujući njihovim istraživanja i radovima promijenjeni su mnogi taksoni fosilnih vapnenačkih alga, opisani novi rodovi Clavaporella, Velebitella, Connexia i Herakella i utemeljeno 12 novih vrsta. Uza sve to, Vanda je odredila teže odredive forme fosila iz Mađarske, Austrije, Njemačke, Grčke i Turske.

Znanstveni i stručni radovi

Zahvaljujući Vandi, objavljena je prva geološka bibliografija u Hrvatskoj. Redovno je objavljivala članke iz područja paleontologije, geologije i biologije u domaćim i svjetskim stručnim časopisima, poput časopisa Priroda, Geološki vjesnik, Bulletin international de l’Académie yougoslave dessciences et des beaux-arts, Acta geologica, Paläontologische Zeitschrift, Acta geologica Academiae scientiarum Hungaricae, Trilobit i u mnogim drugima.

Osim toga, autorica je knjižice Goleme životinje iz prošlosti i udžbenika Paleontologija i Paleozoologija. Bila je glavna urednica časopisa Geološki vjesnik i Palaeontologia Jugoslavica te predsjednica Hrvatskoga geološkoga društva od 1960. do 1962. godine. Od 1973. godine bila je redovita članica JAZU i dopisna članica SAZU od 1975.godine.

Vandin trag u povijesti

Vandu je njen rad odveo u gotovo sve dijelove svijeta. Surađivala je s mnogim svjetskim znanstvenicima, a posebice sa znanstvenikom Antonom Ramovšom iz Slovenije, s kojim je osvojila nagradu Sklad Boris Kidrič 1966. godine za izuzetan doprinos slovenskog geologiji.

Dobitnica je i Nagrade Ruđer Bošković 1967. godine, Spomen-medalje grada Zagreba 1970. godine te Nagrade za životno djelo 1975. godine.

Njoj u čast, kolege su prema njoj nazvali izumrle vrste.

Odgojila je i obrazovala brojne buduće uspješne znanstvenike koji su uvijek rado isticali njezinu sposobnost prenošenja znanja, stručnost i zavidnu radnu etiku.

Vanda Kochansky-Devidé preminula je 1990. godine u Zagrebu. Iza sebe je ostavila jedinstven (ženski) trag u povijesti, koji može biti uzor brojnim generacijama.

Izvori

Ivo Velić, “KOCHANSKY-DEVIDÉ, Vanda,”, Hrvatski biografski leksikon online, 2009. pristup 23.06.2021.

Jasenka Sremac, Lidija Galović, “100th Birth Anniversary of Professor Vanda Kochansky-Devidé”, Geologia Croatica, Vol. 69 No. 2, 2016.

Tatjana Barat, “Vanda Kochansky-Devidé: Znanstvenica koja je bila prva žena redovita članica HAZU-a”, zadovoljna.hr, 07.03.2019., pristup 23.06.2021.

Naslovna foto: pixabay.com

Nikolina Solić

Završila sam diplomski studij povijesti na Hrvatskom katoličkom sveučilištu (usmjerenje Suvremena povijest). Volim istraživati kulturnu, žensku i socijalnu povijest grada Zagreba, kazalište, književnost i gastropovijest. Velik sam obožavetelj vintage odjeće, nakita i starih kuharica.

POVEZANI TEKSTOVI

Odgovori