fbpx

Vatroslav Jagić: Hrvatski vitez i slavist svjetskog glasa

Vatroslav Jagić: Hrvatski vitez i slavist svjetskog glasa

Na današnji dan 1838. u baroknom gradu Varaždinu rodio se hrvatski vitez, ugledni profesor  i jedan je od najvećih europskih poznavatelja slavenskih jezika te jedan od najvećih filologa u povijesti slavistike, koji je utjecao na izjednačavanje slavistike s germanistikom i romanistikom.

Jagić se školovao u Varaždinu i Zagrebu, a studij klasične filologije završio je u Beču gdje je kod Franza Miklošiča slušao slavistiku kojoj se potpuno priklonio.

Zagreb, gdje je bio profesor klasične filologije i postao najmlađi hrvatski akademik, morao je napustiti kao politički nepoćudan režimu bana Raucha

Profesovanje i slavistika

Na preporuku I. I. Sreznjevskog izabran je za profesora slavistike u Odesi. Pripremnu godinu proveo je u Berlinu i Petrogradu. Od 1874. do 1880. bio je prvi profesor slavistike na Humboldtovu sveučilištu u Berlinu. Nakon toga je profesor slavistike na sveučilištu u Petrogradu. Godine 1886. kao nasljednik F. Miklošiča postao je profesor slavistike na bečkom sveučilištu na kojem je djelovao do umirovljenja (1908.).

Zahvaljujući njegovu djelovanju, Berlin postaje zapadnoeuropski centar slavistike. Ondje je pokrenuo časopis Archiv für slavische Philologie, koji je uređivao punih 45 godina.

Iz njegove škole izišli su gotovo svi viđeniji slavisti generacije na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće.

Djela Profesorova

Kontakte s domovinom održavao je cijelog života, a prikazima i kritikama javno je reagirao na mnoga pitanja u društvenom, kulturnom i političkom životu Hrvatske.

Pred smrt Jagić je dovršio svoju opsežnu biografiju na njemačkom Erinnerungen aus meinen Leben i hrvatskom jeziku Spomeni mojeg života. Bazirana na sjećanjima o događajima iz profesionalnoga i osobnog života.

Disertacijom Život korijena dê u slavenskim jezicima (Das Leben der Wurzel dê in den slavischen Sprachen, 1871.) stekao je doktorat u Leipzigu i počasni doktorat u Petrogradu. 

Kao povjesničar književnosti Vatroslav Jagić je dao važan prinos hrvatskoj književnoj historiografiji. U JAZU pokreće ediciju Stari pisci hrvatski, te uređuje njezinih prvih pet knjiga.

Posebice ga je zaokupljao postanak i razvoj prvoga slavenskoga književnog jezika, o čemu je napisao mnogo rasprava i knjigu O povijesti nastanka crkvenoslavenskoga jezika.

Umro je 5. kolovoza 1923. u Beču. Tijelo mu je preneseno u Varaždin, gdje je uz počasti sahranjen 12. kolovoza 1923. godine.

Izvori:

Klementina Katic

Klementina Katic

Zaljubljenica u Vintage, Fotografiju i Putovanja, koja se u slobodno vrijeme bavi kaligrafijom (Calligraphy) i citanjem.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *