fbpx

Većeslav Holjevac: Čovjek koji je za Zagreb je napravio više od bilo kojeg gradonačelnika prije njega

Većeslav Holjevac: Čovjek koji je za Zagreb je napravio više od bilo kojeg gradonačelnika prije njega

Ako ste se nakon šopinga u Avenue Mallu odlučili zaputiti se na Glavni kolodvor te sjeli na bilo koju autobusnu liniju koja vodi do tamo, putovat ćete avenijom koja nosi ime po dosad najvažnijem zagrebačkom gradonačelniku – Većeslavu Holjevcu.

Avenija Većeslava Holjevca križa se s Avenijom Dubrovnik u Novom Zagrebu, a kada dospijete na drugu obalu Save preko Mosta slobode, vodi sve do Slavonske avenije. Vozeći se avenijom, proći ćete pored jezera Bundek te Nacionalne i sveučilišne knjižnice, nedaleko od koje je postavljen spomenik popularnom Veci, kako su ga od milja zvali Zagrepčani.

Kad je Zagreb prešao Savu

Većeslav Holjevac rođen je 1917. u Karlovcu, gdje je završio gimnaziju, a po osnivanju Komunističke partije Jugoslavije, i sam je postao članom 1939. Bio je jedan od organizatora partizanskog pokreta na Kordunu, a tijekom Drugog svjetskog rata vršio je niz istaknutih vojnih i političkih dužnosti, za što je 1952. proglašen narodnim herojem.

No dužnost po kojoj je najviše ostao upamćen, onu gradonačelnika glavnoga grada, dobio je 1952. godine. U deset godina mandata za Zagreb je napravio više od ijednog gradonačelnika prije njega – povezao je Zagreb s Novim Zagrebom izgradnjom Mosta slobode, inicirao gospodarski napredak i proširenje grada poticanjem izgradnje u Novom Zagrebu (premjestio je Zagrebački velesajam u Novi Zagreb) te se uspješno odupirao idejama komunističkih vlasti da se Zagrebački velesajam preseli u Beograd. 

Bio je vizionar boljeg Zagreba, politički je nastojao vladati samostalno pa ne čudi što takvo ponašanje nije naišlo na odobravanje jugoslavenskih vlasti, zbog čega je 1962. smijenjen s položaja gradonačelnika.

Počasni građanin Grada Zagreba

Budući da se kao progesivni dio Saveza komunista Hrvatske zalagao za jasnije definiranje hrvatskih nacionalnih interesa, a u svjetlu događaja iz 1967. i potpisivanja Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga jezika, bio je pod istragom jugoslavenskih vlasti i te se bio prisiljen povući iz političkog života., jednako kao i velikan naše književnosti Miroslav Krleža.

Tijekom karijere bio je član Izvršnog vijeća SR Hrvatske i predsjednik Matice iseljenika Hrvatske te je pridonio uspostavi boljih veza s hrvatskim iseljenicama te boljem razumijevanju njihova života, a  o toj temi napisao je i dvije knjige: Hrvati izvan domovine i Zapisi iz rodnoga grada.

Većeslav Holjevac umro je 11. srpnja 1970., a pokopan je u Grobnici narodnih heroja na groblju Mirogoj. S obzirom na velike urbanističke projekte koje je proveo u Zagrebu, ne čudi činjenica što je 1994. dobio svoj spomenik na južnom ulazu u grad, preko Mosta slobode, čime je zasad jedini zagrebački gradonačelnik koji je u toj mjeri zadužio grad da je zaslužio i svoj spomenik, a 2009. godine dodijeljena mu je i Povelja počasnog građanina Grada Zagreba.

Izvori:

  • enciklopedija.hr
Marijana Džalo

Marijana Džalo

Magistra edukacije povijesti i hrvatskog, osim povijesti volim glumu i njome se amaterski bavim, čitam knjige, pišem te volim istraživati Zagreb i njegovu povijesnu i kulturnu baštinu.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *