Veliki povratak ‘Parfema’, najvećeg hita suvremene njemačke književnosti!

Veliki povratak ‘Parfema’, najvećeg hita suvremene njemačke književnosti!

Roman Parfem – povijest jednog ubojice Patricka Süskinda vraća se hrvatskoj publici u izdanju nakladničke kuće Znanje.

Roman o potrazi za savršenim mirisom dosad je prodan u 15 milijuna primjeraka i najveći je hit suvremene njemačke književnosti, preveden na ukupno 46 jezika, uključujući i latinski. Roman se punih devet godina nalazio na ljestvici najprodavanijih knjiga uglednog magazina Der Spiegel.

Patrick Süskind – najveća misterija njemačke književnosti

Već godinama njemački književnik Patrick Süskind vrlo konzekventno izbjegava javnost, neki ga pak zovu i fantomom. O njemu kolaju i priče. Poput one da je kao dječak prorekao da će jednom napisati knjigu od koje će živjeti do kraja života. Možemo reći da je to donekle i istina. Naime, Süskind je nakon Parfema (1985.) objavio samo dva naslova – pripovijetku Golub (1987.) i Priču o gospodinu Sommeru (1991.). Süskind je, s druge strane, izazvao pažnju javnosti svojim filmskim projektima. Zajedno s redateljem i prijateljem Helmutom Dietlom napisao je 1996. scenarij za film Rossini ili ubitačno pitanje tko je s kim spavao. Zanimljivo je da su mnogi u filmu vidjeli paralele glavnog lika sa samim Süskindom: naime, u filmu se radi o piscu koji ne želi ni za koji novac prodati prava za snimanje filma po motivima njegove knjige.

Poznata je činjenica kako su se mnogi producenti dobrano našetavali do Süskinda (poput Stevena Spielberga, Martina Scorsesea, Miloša Formana, Ridleya Scotta i Tima Burtona) i pokušavali se domoći prava za uprizorenje njegovog romana Parfem, no to je za rukom pošlo tek poznatom njemačkom filmskom producentu Berndu Eichingeru.

Njemački redatelj Tom Tykwer 2006. je godine snimio vjernu ekranizaciju slavnog književnog predloška.

Rođen bez vlastitog mirisa, ali sa nadnaravno razvijenim čulom njuha Grenouille opsesivno traga za savršenim olfaktornim spojem koji bi ga mogao učiniti ljudskijim

Tamo, na najsmrdljivijem mjestu cijelog kraljevstva, rodio se 17. srpnja 1738. Jean-Baptiste Grenouille, uvod je to kojim nas pripovjedač upoznaje s budućim monstrumom, nadnaravnim stvorenjem i anti-junakom Jean-Baptiste Grenouillom.

Grenouilla je majka porodila čučeći usred ribarnice, nadajući se da će se dijete roditi mrtvo kao i četvero njezine dosadašnje djece. Ipak, dijete, gotovo simbolično, usred odrubljenih ribljih glava i iznutrica, roja muha i drugih smradova – vriskom daje do znanja da je ipak živo.

Od tog trenutka – Grenouillova volja za životom, usprkos perpetualnom odbacivanju, rast će sve više i više. Nakon su mu majci odrubili glavu zbog čedomorstva, Grenouille ide u ruke brojnih doilja, svećenika, sirotišta. Svima je jedno zajedničko – zgražaju se nad djetetom koje nema miris. Sve dok ne dođe u ruke madame Gaillard koja će ga othraniti. Madam Gaillard, naoko tek usputni lik, gotovo je ključan u Grenouillovoj priči.

U djetinjstvu ju je otac udario žaračem po čelu, tik iznad korijena nosa, pa je izgubila njuh i svaki osjećaj za ljudsku toplinu i ljudsku hladnoću i uopće svaku strast. Tim jednim udarcem nježnost joj je postala isto toliko strana koliko i prezir, radost i očajanje.

Patrick Süskind – Parfem – str. 23. Znanje.

Madam Gaillard jedini je lik koji u romanu nema nikakav osjet mirisa, dok Grenouille ne može osjetiti svoj vlastiti miris.

Dok je za madam Gaillard smrt dostojna čovjeka bila jedino za čim je u životu težila, Grenouille je zapravo želio osjetiti sam sebe

Želio je na trenutak osjetiti da ga i drugi osjećaju i da mu uzvraćaju bilo kakvim osjećajem, ali da ga ne odbacuju. Jasno je to vidljivo na samom početku, ali isto tako i na samom kraju, kada se Grenouille uzdiže na razinu svetoga, ali ne osjeća uzvraćenost osjećaja zbog sebe samoga, već savršenog parfema koji je napravio.

Čežnja za ljubavlju drugih ljudi, o kojoj je uvijek sanjao, postade mu u trenutku uspjeha nepodnošljivom, jer on sam ih nije ljubio, mrzio ih je. Iznenada je spoznao da nikada neće naći zadovoljstvo u ljubavi, već u mržnji, samo u mržnji i omraženosti. I poželio je da osjete kako ih mrzi i da mu zbog tog jedinog, istinski doživljenog osjećaja što ga je ikad posjedovao, uzvrate mržnjom i iskorijene ga, kako su prvotno i nakanili. Htio se barenm jedanput u životu osloboditi.

Patrick Süskind – Parfem – str. 288. Znanje.

Psihološka karakterizacija glavnog lika koja fascinira čitatelja

Grenouille je umjetnik preživljavanja. On je lik kojeg je pisac uspio uzdići na razinu Mesije. U slobodnom prijevodu, njegovo me glasi Ivan Krstitelj Žabar (fran. grenouille – žaba). Nomen est omen – vjerojatno je imao na umu Süskind imenujući glavnog lika. Žabe, ta ljigava stvorenja prepuna krasta, izbočina i nesklada – kao i sam Grenouille. Narcisoidna ličnost koja, jednom kada je osvijestila svrhu svoga bića, više ne preza ni pred čim kako bi i ostvarila tu svrhu.

Dosad je živio kao životinja, s najmaglovitijom predodžbom o samome sebi. No, s današnjim danom kao da je napokon spoznao tko on doista jest, pravi genij i ništa drugo, da njegov život ima smisao i svrhu i cilj i uzvišenije odredište: provesti ništa manje do evoluciju u svijetu mirisa i da na svijetu samo on ima sva sredstva da je provede. Sada mu je bilo jasno zašto je tako uporno i zagriženo ljubio svoj život: morao je postati tvorac mirisa. I ne samo bilo kakav, nego najveći parfimer svih vremena.

Patrick Süskind – Parfem – str. 53. Znanje.

Narcisoidnost u liku Genouillea najviše dolazi do izražaja kada odlučuje sedam godina provesti u spilji i izolaciji, asketski i pustinjački, bez ikakve naznake živoga bića – samo kako bi u potpunosti mogao osjetiti esenciju sebe.

U samoću se povukao samo iz vlastita užitka, samo da bude sebi bliže. Utonuo je u vlastitu egzistenciju, ne dopuštajući da je išta ometa, i uživao je u tome.

Patrick Süskind – Parfem – str. 149. Znanje.

Njegova narcisoidna predstava slikovito je iscrtana u obliku njegovih snova i maštanja dok je sedam godina boravio u pećini

Ova točka bijaše mu skoro najomiljenija u slijedu prizora njegovog veličanstvenog unutarnjeg kazališta, jer mu je davala divan osjećaj pravične iscrpljenosti što se javlja samo nakon doista velikih, herojskih djela.

Patrick Süskind – Parfem – str. 152. Znanje.

Kako je i Erich Fromm u svojoj Anatomiji ljudske destruktivnosti zaključio – narcisoidna osoba, naime, često postiže osjećaj o svojoj nadmoćnosti prema drugima i o svojim izvanrednim kvalitetama. Kada drugi ranjavaju njenu narcisoidnost prezirući je, kritizirajući je ili brojnim drugim prilikama, narcisoidna osoba obično reagira intenzivnom ljutnjom ili bijesom. Intenzitet te agresivne reakcije često se može vidjeti u činjenici da takva osoba nikada ne zaboravlja onoga tko je povrijedio njenu narcisoidnost i često osjeća želju za osvetom – koja je sjajno dočarana na kraju romana, gdje se eros i thanatos uzajamno prožimaju u bakanalijama koje Grenouillu postaju nepodnošljive – jer kod njega nisu izazvale reakciju koju je priželjkivao.

S jedne strane, Grenouille je opisan kao nadljudsko bića koje pripada jednom mitskom svijetu, a s druge strane pripovjedač ga predstavlja kao običnog krpelja kojeg je vlastita majka izbacila među riblje glave i iznutrice, koji konstantno uspijeva sačuvati svoj život.

Je li Grenouille heroj ili pak obična nakaza? Kako uopće komentirati misteriozne smrti ljudi s kojima je Grenouille dolazio u doticaj? Što bi se dogodilo da ga je Baldini odbio obučiti? Koliko bi još ostao na planini da nije sanjao san o mirisu? Sve su to samo neka od pitanja koja će vam sigurno proći glavom nakon čitanja književnog klasika, u nikad ljepšim koricama koje možete potražiti na svim policama i web shopu Znanja.

Za one koje žele znati više

  • Osim filma iz 2006., na Netflixu je moguće pogledati i istoimenu seriju iz 2018.
  • Kurt Cobain, frontman benda Nirvana, rekao je kako mu je Parfem omiljena knjiga koju je pročitao desetak puta i uvijek držao kraj sebe. Osim toga, poslužila je i kao inspiracija za njihovu pjesmu Scentless Apprentice.
  • Ruska glazbena adaptacija romana Parfumer premijerno je prikazana 5. prosinca 2010. u Moskvi. Skladatelj i pjevač Igor Demarin dobio je Süskindovo odobrenje nakon što je s njim pokušavao komunicirati dvije godine.
  • Pjesma Red Head Girl francuskog downtempo dua Air inspirirana je romanom.

FOTO: Barbara Grgić/Beli Zagreb Grad

Barbara Grgić

Osnivačica projekta i glavna urednica portala "Beli Zagreb Grad". Svoju digitalnu karijeru započela je u području Social Media Managementa i Content Marketinga. Dobra duša Zagreba koja je okupila preko 30.000 zaljubljenika u grad.

POVEZANI TEKSTOVI

Odgovori