Vera Hržić Nikolić: Glumačka diva za koju su pisane uloge

Vera Hržić Nikolić: Glumačka diva za koju su pisane uloge

This is a man’s world, this is a man’s world…But it wouldn’t be nothing, nothing without a woman.

Etta James: It’s A Man’s Man’s Man’s World

O ženama koje su pomicale svoje granice, o ženama koje su obilježile hrvatsku povijest, kulturu, umjetnost, književnost, sport, znanost i tehnologiju, saznajte i naučite koji je Ženski trag u povijesti.

Beskrajnim nizom godina izlazi Vera Hržić pred publikom iz dana u dan. Vječno je na pozornici. I jednako je publici zanimljiva i draga. Repertoir ne stvara nju ­­– već ona stvara repertoir… Vera Hržić i zagrebačka publika nerazdruživi su i nerazdjelivi.

Marija Jurić Zagorka, “Vera Hržić. K njenoj 35-godišnjici umjetničkog rada”, Ženski list, 1.10.1934., str 6.

Ovim je riječima Marija Jurić Zagorka nagradila hrvatsku glumicu Veru Hržić Nikolić, stalnu članicu zagrebačkog Hrvatskog narodnog kazališta od 1899. do 1932. godine. Iza sebe je ostavila zapažene dramske uloge pokazujući sav svoj talent na daskama koje život znače.

Čisto zagrebačko dijete

Vera Hržić rođena je 1884. godine. Prema riječima Zagorke, kći je zagrebačke obitelji, čisto zagrebačko dijete i kad je ona prvi put nastupila u Zagrebu, Zagrebčani su se otimali za ulaznice, da vide kakovo je to njihovo dijete i koliko to ima talenta.

Glumački talent brusila je privatno kod dive Marije Ružičke Strozzi i kod glumca Andrije Fijana u Zagrebu, te kod Alexandera Strakoscha u Beču, a kod Alberta Steinrücka u Münchenu. Od 1899. do umirovljenja 1932. godine bila je stalna je članica zagrebačkog Hrvatskog narodnog kazališta.

Vera Hržić Nikolić

Suprug joj je bio pjesnik Mihovil Nikolić (1878. – 1951) hrvatski pjesnik i ravnatelj Osiguravajuće zadruge Croatia, od 1909 do 1941. godine. Bio je i jedan od utemeljitelja Društva hrvatskih književnika 1900. godine te predsjednik Matice hrvatske od 1945. do 1949. godine.

Poznat je po svojim pjesničkim zbirkama Pjesme, Knjiga života sa S. Tucićem, Nove pjesme, Knjiga pjesama i noveli Vjeručka: posljednje poglavlje. Godine 1905. u zagrebačkom HNK izvedena mu je jednočinka Razbijeni sni, u kojoj je nastupila i Vera ulogom Halku.

Miljenica zagrebačke publike

I pojavila se na pozornici djevojčica, nježna, dražesna, sa velikim divno plavim očima, bujnom zagasitom plavom kosom, djetinjih kretnja, puna poleta i zanosa… Vera Hržić bila svoje vrsti svjetlost dramatske umjetnosti i zagrebačke publike. Miljenica, stalno mažena, tetošena, ljubljena.

Marija Jurić Zagorka, “Vera Hržić. K njenoj 35-godišnjici umjetničkog rada”, Ženski list, 1.10.1934., str 6.

Vera je debitirala ulogom Marte u igri Miš É. Paillerona. Nakon toga većinom je tumačila uloge naivnih, prpošnih i sentimentalnih djevojaka, primjerice Juanu u Vještici V. Sardoua, Juliju u Shakespearovom Romeu i Juliji, Kordeliju u Kralju Learu, Biancu u Ukroćenoj goropadnici, Annu u Veselim ženama Windsorskim te Pucka u Snu ljetne noći, zatim Angelu u Gospođi đavolici P. Calderona de la Barce i Lucile u Molièreovu Građaninu plemiću.

Domaći autori stvaraju za nju uloge

I redaju se uloge, mijenjaju, a svaka se uzdiže za stepenicu više i opet više. Domaći autori za nju stvaraju uloge, naročito pokojni Ogrizović impresioniran njezinim umijećem…

Marija Jurić Zagorka, “Vera Hržić. K njenoj 35-godišnjici umjetničkog rada”, Ženski list, 1.10.1934., str 6-7.

Vera je tumačila većinu glavnih ili značajnijih uloga u ranim dramama Milana Ogrizovića, koje je napisao baš za nju, budući da je bio redovan posjetitelj njezinih proba i nastupa. Tako u djelu Dah tumači Olgu, a u tri dijela tetralogije Godina ljubavi uloge Nje (Proljetno jutro), Kneginjice (Jesenje veče) i Ele (Zimska noć). Glumila je i u njegovoj drami Hasanaginica, ulogu Sultanije.

Tumačila je uloge i u dramama Ive Vojnovića, Olgu u Psyche, Emicu u Na taraci i Frau Taube u Gospođi sa suncokretom. U kasnijim glumačkim godinama odigrala je glavne uloge u djelima salonskog repertoara, primjerice ulogu Jacqueline u Svijećnjaku, Ilonu u Anatolu te ulogu Cecily u Važno je zvati se Ernest.

Prerano umirovljenje?

I upravo kad je ova umjetnica bila u najljepšoj snazi razvitka, spremajući se za novu epohu svog stvaranja – najednom padne kao iz sunčanog neba grom- pismo kazališne uprave, da ju – umirovljuje!… Zašto?- pitala je zapanjena publika. Svi prosvjedi, svi glasovi štampe i općinstva i omladine nisu bili uvaženi.

Marija Jurić Zagorka, “Vera Hržić Nikolić. Tragedija umjetničkih duša”, Hrvatica, 1.5.1939., str 174.

Vera nakon toga nije neko vrijeme glumila, čak je se i razboljela, pa je dulje napustila kazališne daske. No, njima se ipak vratila.

Prošli mjesec u Preradovićevoj drami napokon se pojavila Vera Hržić Nikolić iza dugih godina opet na pozornici, u svojem starom ljubljenom domu. Preuzela je malu ulogu – ona, koja je vazda igrala glavne – ali njoj nije do isticanja svoje ličnosti, nego do toga da njen umjetnički talent nadje opet daha, rada, zamaha i po tome svoje pravo na život. Lijepo je i potrebno i pohvalno, što joj kazalište opet otvara vrata tom pravu.

Marija Jurić Zagorka, “Vera Hržić Nikolić. Tragedija umjetničkih duša”, Hrvatica, 1.5.1939., str 175.

Verin trag u povijesti

Vera je obogatila povijest hrvatske glume, drame i kazališta. Znala je jednostavno, a opet raskošno svojom glumom, svojim talentom osvojiti srca publike i kritike.

Vera Hržić Nikolić preminula je 1960. godine u Zagrebu. Priču o njoj završavamo Zagorkinim riječima.

Punim dahom pije publika užitke što ih pruža ona: savršenost jakog talenta, raznolikost tipova, otmjenost kretnje, slikovitost poze, čar njene ličnosti, ljepotu njene pojave, ljupkost izražaja, toplotu i dubinu osjećaja, snagu umjetničkog produbljivanja, vanrednu profinjenost svega njena bića, nenametljivu graciju davanja  i konačno nešto što je kod nje osebujno: stapanje talenta s inteligencijom. To je neki čudesni nutarnji spoj srca i mozga što su jedno kao duh i tijelo.

Marija Jurić Zagorka, “Vera Hržić. K njenoj 35-godišnjici umjetničkog rada”, Ženski list, 1.10.1934., str 7.

Izvori

Marija Jurić Zagorka, “Vera Hržić. K njenoj 35-godišnjici umjetničkog rada”, Ženski list, 1.10.1934.

Marija Jurić Zagorka, “Vera Hržić Nikolić. Tragedija umjetničkih duša”, Hrvatica, 1.5.1939.

Jasna Ivančić, Vera Hržić Nikolić, Hrvatski biografski leksikon online. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2002., pristup 25.08.2021.

Vera Hržić Nikolić, Hrvatska enciklopedija online. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, pristup 25.08.2021.

Naslovna foto: pixabay.com

Nikolina Solić

Završila sam diplomski studij povijesti na Hrvatskom katoličkom sveučilištu (usmjerenje Suvremena povijest). Volim istraživati kulturnu, žensku i socijalnu povijest grada Zagreba, kazalište, književnost i gastropovijest. Velik sam obožavetelj vintage odjeće, nakita i starih kuharica.

POVEZANI TEKSTOVI

Odgovori