Vera Zima: Glumica koja se prepoznatljivim ulogama „uvukla“ u naše domove, ali i srca

Vera Zima: Glumica koja se prepoznatljivim ulogama „uvukla“ u naše domove, ali i srca

This is a man’s world, this is a man’s world…But it wouldn’t be nothing, nothing without a woman

Etta James: It’s A Man’s Man’s Man’s World

O ženama koje su pomicale svoje granice, o ženama koje su obilježile hrvatsku povijest, kulturu, umjetnost, književnost, sport, znanost i tehnologiju, saznajte i naučite koji je Ženski trag u povijesti.

U novom Ženskom tragu u povijesti prisjećamo se prerano preminule hrvatske kazališne, filmske i televizijske glumice Vere Zime, koja bi na današnji dan napunila šezdeset osam godina. Prisjetit ćemo se njenih glumačkih početaka, brojnih predstava, filmova i serija u kojima je utjelovila nezaboravne uloge koje su nas nasmijale, rastužile, uloge s kojima smo se poistovjećivali. Odvojite malo vremena i upoznajte se s Verinim tragom u povijesti.

Od kontrolorke do glumice

Vera Zima (Vjeročka Zimova) rođena je 1953. godine u Metkoviću. Otac joj je bio slovačkog podrijetla, a majka Dalmatinka. Vera je djetinjstvo provela u Pločama, a već s 18 godina je izgubila oca. Nakon završene gimnazije upisala je glumu na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu, kao jedina žena u generaciji. Akademiju je završila 1978. godine, a prije odlaska u Zagreb radila je kao kontrolorka na autobusnoj liniji Drvenik-Ploče.

Vera je imala vatreno glumačko krštenje. Novopečena glumica radila je poznatu predstavu Ivana Kušana Čaruga, u kojoj je glumila s velikanima hrvatskog glumišta, poput Relje Bašića, Ane Karić, Fabijana Šovagovića, Vanje Dracha i drugih. U toj postavi predstava je doživjela 220 izvedbi!

Na daskama koje život znače

Na daskama koje život znače Vera je nastupala u Teatru u gostima, Teatru & TD,  Satiričkom kazalištu Kerempuh, Zagrebačkom kazalištu lutaka i drugima. U Teatru & TD ističe se njen nastup u Baladama Petrice Kerempuha Miroslava Krleže, u adaptaciji Rade Šerbedžije 1976. godine, koja je realizirana i za televiziju, lutkarsko-glumačkoj postavi Hamleta u režiji Zlatka Boureka 1982. godine te kao gostioničarka Mirandolina, u Krčmarici Petera Turrinija 1986. godine, u adaptaciji predloška Carla Goldonija, za koju je dobila brojne pohvale publike i kritike.

Nije odoljela ni sedmoj umjetnosti

U filmske vode Vera je zakoračila 1975. godine u filmu Kuća Bogdana Žižića. No, film Mećava Antuna Vrdoljaka iz 1977. godine donio joj je upečatljivu ulogu Maše. Vera je nakon toga nastupila u drugim glavnim i sporednim ulogama, među kojima se ističe Zlatnom arenom nagrađena uloga u filmu Oprosti za kung fu Ognjena Sviličića iz 2004. godine, te uloge u filmovima Novinar, Fadila Hadžića (1979.), Blagajnica hoće ići na more, Dalibora Matanića (2000.) i Duga mračna noć, Antuna Vrdoljaka (2004). Vera je najčešće tumačila obične, svakidašnje, tople, ali snažne žene, majke, kućanice, susjede, tetke i bake.

Od ostalih naslova u kojima je Vera dala svoj obol izdvajamo ulogu Vinke Šokčević u filmu Bogorodica Nevena Hitreca (1999.), Ruže u filmu Srce nije u modi, Branka Schmidta (2000.)  i ulogu tete Zore u Metastazama Branimira Schmidta (2009.) Vera je svoj posljednji film snimila 2011. godine, Korak po korak Biljane Čakić-Veselič.

Rado viđeno lice na malim ekranima

Vera se u naše domove, ali i srca, „uvukla“ prepoznatljivim televizijskim ulogama. Pamtimo ju kao brižnu i požrtvovnu majku i suprugu Ružu u seriji Odmori se, zaslužio si (2006-2013.) i kao vještu kuharicu i kućnu pomoćnicu Brankicu Bedeković u seriji Luda kuća (2005-2009.).

Tu su još u uloge u serijama Vrijeme ratno i poratno (1975.), Tale (1978.), Đavolje sjeme, kao Eta (1979.), Nepokoreni grad (1981.), Tražim srodnu dušu (1990.), Operacija Barbarossa kao teta Vera (1990.), Žutokljunac kao kumica Mima (2005.), Naša mala klinika kao Greta (2005.), Bibin svijet kao kontrolorka (2006.), Cimmer fraj kao Verica (2007.) i u seriji Stipe u gostima (2008-2011.).

Vera je prepoznatljiva i po svom glasu i interpretaciji, točnije redovito je nastupala u lutkarskom kazalištu i sinkronizirala animirane filmove.

Verin trag u povijesti

Verin rad u kazalištu i na filmu nagrađen je brojnim nagradama, među kojima se ističe Zlatna arena za sporednu žensku ulogu 2004. godine, u filmu Oprosti za kung fu i Nagrada Fabijan Šovagović Hrvatskog društva filmskih redatelja 2016. godine. Godine 2019. osvojila je Nagradu Vladimir Nazor za životno djelo na području filma. Nažalost, Vera nas je prerano napustila u studenom prošle godine.

Privatno, Vera je obožavala putovanja, dobre knjige, odlaske na Trešnjevački plac, druženja i šetnje. Kolege ju pamte kao marljivu, toplu i nepokolebljivog duha. Baš kao i uloge koje je često tumačila.

Izvori

  • Zima, Vera”Hrvatska enciklopedija online izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021., pristup 19. 03. 2021.
  • Naslovna foto: Youtube PrtSc

Nikolina Solić

Završila sam diplomski studij povijesti na Hrvatskom katoličkom sveučilištu (usmjerenje Suvremena povijest). Volim istraživati kulturnu, žensku i socijalnu povijest grada Zagreba, kazalište, književnost i gastropovijest. Velik sam obožavetelj vintage odjeće, nakita i starih kuharica.

POVEZANI TEKSTOVI

Odgovori