fbpx

Veronika Desinićka: Tragična sudbina žene u jednoj od najljepših hrvatskih legendi

Veronika Desinićka: Tragična sudbina žene u jednoj od najljepših hrvatskih legendi

Legenda o Veroniki Desinić jedna je od najljepših ljubavnih hrvatskih legendi. Datira u davno 15. stoljeće u Hrvatskom Zagorju i Desiniću, a riječ je o nesretnoj i tragičnoj ljubavi grofa Fridrika II. Celjskog te mlade i siromašne Veronike iz Desinića.

Veliki Tabor

Udaljen samo 75 kilometara od Zagreba, Veliki Tabor sagrađen je kao utvrda sredinom 15. stoljeća na vrhu Huma Košnićkog. Danas, nakon više od 500 godina od izgradnje, stoji kao jedan od najznačajnijih i najljepših kulturnih i povijesnih spomenika. Odlikuje se svojom veličinom, monumentalnošću i fortifikacijskom arhitekturom, a karakterističan mu je prekrasan pogled na cijelo Hrvatsko zagorje.

Veliki Tabor sagrađen je kao peterokutni palas kojeg okružuju četiri polukružne kule spojene kurtinama. Okružen je vanjskim obrambenim zidom, bastionom, dvjema polukružnim stražarnicama te četvrtastom kulom na ulazu kroz koju je prolazila cesta.

Veliki Tabor mjesto je i vječna grobnica jedne zabranjene, nesretne i tragične ljubavi.

Grofovi Celjski

Obitelj Celjski velikaška su obitelj njemačkog podrijetla. Najznačajniji vladari su Konrad I. i sin mu Fridrik I.

Habsburški car Ludvig IV. Bavarski njihovim nasljednicima daje titulu državnih grofova Celjskih. Nasljednici Ulrik I. i Herman I. nakon ratova postaju grofovi Svetoga Rimskog Carstva Njemačke Narodnosti.

Obitelj proživljava vrhunac za vrijeme Hermana II. jer udaje kćer Barbaru za kralja Žigmunda Luksemburškog te još više jača za vrijeme Hermanova sina Fridrika II. i Ulrika II.

Legenda

Prema legendi, u to vrijeme vladao je moćni ban grof Herman II. Celjski. Njegov mladi sin Fridrik II. često je boravio na očevom dvoru. Kako je istraživao i jahao očevim posjedima, tako je jednoga dana stigao u susjedno selo Desinić.

Ugledao je predivnu seosku ljepoticu Veroniku te, iako je bio vjenčan s Elizabetom, kćerkom kneza Stjepana Frankopana Modruškog, zaljubio se na prvi pogled u Veroniku. Između Veronike i Fridrika buknula je ljubav. Legenda kaže kako je Elizabeta krvnički ubijena, a udovac se ubrzo vjenčao sa siromašnom Veronikom.

Ljubav mladih nije bila po volji grofu Hermanu te su Fridrik i Veronika pobjegli u grad Fridrihštajn u Sloveniji i potajno se vjenčali. Herman je odlučio kazniti svoga sina Fridrika uz pomoć zeta Žigmunda koji je ugarsko-hrvatski kralj.

Kralj osuđuje Fridrika na smrt, ali na molbu svoje supruge crne kraljice Barbare, Žigmund je pomilovao svojeg šogora te ga vraća ocu u Celje. Otac Herman smješta sina Fridrika na nekoliko godina u tamnicu, koja po njemu nosi naziv, Fridrikova kula.

Veronika je uspjela pobjeći iz grada preko Gorskoga kotara i Kalnika pa sve do sela Sveta Margita. Hermanovi vojnici zatvaraju ju u Ojstrici, a Herman je snahu Veroniku optužio da je vještica koja je zavela njegova sina. Optužuje ju kako mu je sina zavela čarolijama te ga navela da ubije svoju ženu Elizabetu kako bi se ona sama domogla bogatstva obitelji Celjski. Celjski sud u pomanjkanju dokaza, odbacuje optužbe grofa Hermana i Veroniku oslobađa od svih optužbi.

Gospodine bane! Na ovoj djevojci nema nikakve krivice, a kamoli zločina. Jedino što gaji veliku ljubav prema vašem sinu Fridriku.

No, presvijetli bane, ljubav nikada nije bila grijeh, a kamoli zločin. Ljubav je jedna od najljepših ljudskih vrlina! Time je naš posao, presvijetli bane završen.

Nakon i unatoč činu oslobođenja, Hermanovi vojnici Veroniku zatvaraju u Velikom Taboru. U Velikom Taboru, Veroniku su dvadesetih godina 15. stoljeća Hermanovi ljudi udavili u drvenoj posudi punoj vodom te ju zazidali između središnje peterokutne kule i ulaznog dijela grada.

Duh Veronike Desinićke, grofice Celjske

Izašavši iz tamnice i saznavši za tragičnu smrt svoje supruge, Fridrik obdaruje Veroniku samostanom kao spomen na veliku ljubav te joj i službeno daje titulu grofice Celjske.

Danas u Velikom se Taboru, uz zavijanje vjetra, čuje i jecanje nesretne Veronike.

Izvori

  • FOTO: Pixabay
  • Đurić, Tomislav. Legende o postanku mjesta; Ljubavne legende. (Samobor : Meridijani, 2007.)
  • Celjski. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 29. 9. 2020.
  • Dvor Veliki Tabor, web stranica

Klara Halužan

Studentica iz Zagreba s višegodišnjim iskustvom u event managmentu. Svaku pruženu priliku trudim se kvalitetno iskoristiti kako bih naučila nešto novo te unaprijedila na bolje.

POVEZANI TEKSTOVI

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *