fbpx

Viktor Kovačić: Znameniti arhitekt hrvatske arhitekture i kulture 20. stoljeća

Viktor Kovačić: Znameniti arhitekt hrvatske arhitekture i kulture 20. stoljeća

Na zagrebačkom Sopotu iz Turinine ulice možete ući u ulicu Viktora Kovačića, hrvatskog arhitekta. Ona vas vodi sve do ulice još jednog arhitekta, Huge Ehrlicha. Osim kao arhitekt, Kovačić je poznat i po svom djelovanju kao urbanist, pisac i profesor, kojim je znatno utjecao na razvitak moderne arhitekture u Hrvatskoj na prijelazu iz devetnaestog u dvadeseto stoljeće.

Učenje od najboljih

Viktor Kovačić rodio se 1874. godine u mjestu Ločendol, koji je danas dio Rogaške Slatine. Godine 1891. završio je graditeljsko-obrtnički odjel Obrtne škole u Grazu. Zatim se zaposlio kao pripravnik u građevnom poduzeću Gjure Carneluttija (1854-1928.), uglednog zagrebačkog arhitekta i graditelja.

Nakon toga, do 1896. godine radio je u atelijeru Hermana Bolléa .

Iste godine seli u Beč, gdje je kao stipendist ugarskog ministarstva za kulturu studirao arhitektutu na Akademiji likovnih umjetnosti u klasi Otta Wagnera (1841-1918.), austrijskog arhitekta poznatog kao jednog od najznačajnijih predstavnika bečke secesije, koji je u svojim kasnijim radovima odbacio secesijske elemente i težio ka čistim i jednostavnim oblicima.

Moderna arhitektura i atelijer Kovačić i Ehrlich

Kovačić je diplomirao 1899. godine. Po povratku u Zagreb priklonio se grupi modernih hrvatskih umjetnika okupljenih oko Vlahe Bukovca (1855-1922.).

Svoje stavove iznio je u programskom tekstu Moderna arhitektura, objavljen u časopisu Život 1900. godine. Borio se protiv stila historicizma zahtijevajući da se moderna arhitektura prilagodi suvremenim potrebama i udobnosti.

Godine 1906. okupio je svoje kolege arhitekte (primjerice Stjepana Podhorskog, Vjekoslava Bastla, Edu Šena) istomišljenike u Klubu hrvatskih arhitekata.

O Klubu hrvatskih arhitekata pisao je povjesničar umjetnosti Krešimir Galović u knjizi Klub hrvatskih arhitekta u Zagrebu : 1905-1914 : povijest kluba, Zagreb : Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, 2010.

S arhitektom Hugom Ehrlichom od 1910. do 1915. godine vodio je atelijer Kovačić i Ehrlich koji se nalazio u tadašnjoj Dugoj ulici, a danas je to Radićeva ulica.

Od 1920. godine bio je honorarni profesor na Tehničkoj visokoj školi, a od 1922. godine redoviti profesor. Iste godine postao je ovlaštenim civilnim arhitektom.

Osim toga, naglašavao je važnost profesionalne etike i umjetničkoga značaja arhitekture i time pridonio pridonio proširivanju društvene odgovornosti na sva područja prostornog oblikovanja, primjerice priznavanje autorskih prava arhitekata, raspisivanje javnih natječaja i dr.

Prvi projekti u Zagrebu – utjecaj secesije

Na Kovačićevim početnim projektima u Zagrebu vidljiv je utjecaj secesije, primjerice dvostruka kuća u Masarykovoj ulici, vila Auer na Rokovu perivoju i kuća Lustig-Perok u Kumičićevoj ulici.

Spoj tradicije i suvremenosti

Godine 1914. realizirao je trokatnicu, zgradu Frank. Na njoj je ostvario svoje načelo spajanja modernog i suvremenog, varirajući na temu firentinskoga palazza i suvremene stambene zgrade s izraženim plasticitetom.

Zgrada Frank u Zagrebu, 1914., izvor: enciklopedia.hr

Moderno oblikovane obiteljske kuće

Realizirao je obiteljske kuće i vile, inspirirajući se idejama austrijskog arhitekta Adolfa Loosa (1870.-1933.). Tu možemo ubrojiti kuće Frangeš, Vrbanić i Čepulić.

Kuća Frangeš, 1910., izvor: wikipedia.org
Vila Vrbanić, 1910-1911., izvor: wikipedia.org

Najzahtjevniji projekt

Riječ je o crkvi Sv. Blaža čija je ralizacija trajala od 1910. do 1915. godine. Za njenu izgradnju inspiraciju je pronašao na studijskom putovanju po Italiji 1909. godine, kada su ga nadahnule bizantske kupolne građevine u Ravenni, ali i starohrvatska arhitektura (crkva sv. Donata u Zadru, crkva sv. Križa župana Godežana u Ninu, crkva Sv. Trojice u Splitu i dr). Većina radova na crkvi i župnom dvoru završena je do 1913. godine, ali je Kovačiću zbog prekoračenja troškova 1912. godine oduzeto vođenje nadzora nad gradnjom.

Crkva Sv. Blaža 1910-1913., izvor: wikipedia.org

Posljednji projekti

Iza Prvog svjetskog rata realizirao je prototip suvremeno zasnovane stambeno-poslovne zgrade u palačama Slaveks i Eksploatacija.

Palača Slaveks na Svačićevu trgu, 1920.

Godine 1923. započeo je izgradnju palače Burze (danas Hrvatska narodna banka). Nju je dovršio arhitekt Hugo Ehrlich nakon Kovačićeve smrti, 1924. godine.

Godinu dana nakon smrti, 1925. godine, posmrtno je nagrađen na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu Grand Prixom. Osim toga, radovi su mu posmrtno izlagani i u Zagrebu na izložbi Pola vijeka hrvatske umjetnosti 1938–1939. godine i u Hrvatskom muzeju arhitekture HAZU 1994. godine kad je o njemu i njegovom radu održan znanstveni skup. 

Stan u u Masarykovoj ulici

Viktor Kovačić je u dvojnoj kući u Masarykovoj ulici 21-23 uredio vlastiti stan. Stan se sastoji od tri sobe: blagovaonica, soba za rad i razgovor, spavaća soba i kupaonica, te kuhinje, ostave i djevojačku sobe. Kovačićeva supruza Terezija (1891-1966) darovala je 1953. godine stan gradu Zagrebu s željom da se u njemu organizira memorijalna zbirka kao uspomena na život i rad njenog supruga, ali i vremena u kojem je živio i djelovao.

Godine 1980. upravu nad stanom i njegovom zbirkom preuzeo je Muzej grada Zagreba koji je za javnost stan i zbirku 1994. godine. Nažalost, stan je trenutno privremeno zatvoren zbog oštećenja uzrokovanih potresom koji je Zagreb zahvatio 22. ožujka ove godine.

Izvori:

  • enciklopedia.hr
  • Hrvatski biografski leksikon online
  • Muzej grada Zagreba
  • nsk.hr
  • Župa sv. Blaža.hr
  • Naslovna foto: nsk.hr

Nikolina Solić

Završila sam diplomski studij povijesti na Hrvatskom katoličkom sveučilištu (usmjerenje Suvremena povijest). Volim istraživati kulturnu, žensku i socijalnu povijest grada Zagreba, kazalište, književnost i gastropovijest. Velik sam obožavetelj vintage odjeće, nakita i starih kuharica.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *