fbpx

Vjekoslav Babukić: Tvorac prve općehrvatske gramatike i promicatelj hrvatske knjige

Vjekoslav Babukić: Tvorac prve općehrvatske gramatike i promicatelj hrvatske knjige

Ni najmanji dogovor, ni sporazum o domorodnim stvarima, ni jedan pokret ni domorodni pothvat nije se dogodio, a da mladi Babukić nije u njem sudjelovao i možda glavnu riječ vodio. … Hrvatski narod ne može smoći toliko hvale, da se dostojno oduži neprolaznim zaslugama Vjekoslava Babukića.

Josip Eugen Tomić, “Crtice o Vjekoslavu Babukiću”, Narodne novine, br. 130-131., 1903.

Ovim neprolaznim riječima književnik Josip Eugen Tomić hvali život i djelo hrvatskog jezikoslovca i preporoditelja Vjekoslava Babukića, rođenog na današnji dan 1812. godine u Slavonskoj Požegi. U nastavku saznajte ili se prisjetite čime je on zaslužio spomen u hrvatskoj povijesti.

Odrastanje u Požegi i školovanje

Niže razrede osnovne škole Babukić je završio u rodnoj Požegi, krajišku školu u Novoj Gradiški, zatim pet razreda gimnazije ponovno u Požegi. Maturirao je u Pečuhu, a nakon toga upisuje studij filozofije u Segedinu. U vrijeme narodnog preporoda, točnije 1830. godine, dolazi u Zagreb gdje završava filozofiju, a zatim i studij prava.

Od 1833. godine radi kao bilježnik banskog Sudbenog stola, a nakon što je položio odvjetnički ispit postao je nastavnički pripravnik za ugarsko i međunarodno pravo na zagrebačkoj Kraljevskoj akademiji znanosti. Godine 1846. godine imenovan je prvim profesorom hrvatskoga jezika na zagrebačkoj Kraljevskoj akademiji, a nakon preustroja školstva predavao na gimnaziji od 1850. do kraja života.

O Vjekoslavu Babukiću pogledajte od 2:30 min.

Posvećivanje hrvatskom narodnom preporodu

Za vrijeme hrvatskog narodnog preporoda dolazi u doticaj s preporoditeljima, primjerice Lj. Gajom, I. Derkosom, A. Mažuranićem, te se posvećuje javnom radu na preporodu hrvatskog jezika i kulturnoga života. Godine 1838. bio je tajnik Ilirske čitaonice, a zatim i prvi tajnik Matice ilirske do 1846. godine. Nadodajmo da je bio urednik Danice ilirskeod 1838. do 1840. godine, za koju je napisao članke iz jezikoslovlja, posebice pravopisa i gramatike, te nekoliko književnih radova.

Također, zalagao se za osnivanje Narodnog muzeja i Narodnog kazališta te drugih kulturnih i znanstvenih ustanova. Raspačavao je časopise te priređivao za tisak i promicao starije hrvatske pisce poput Gundulića, Kačića, Vitezovića, Palmotića, Đurđevića, a s druge strane prevodio je s češkog, poljskog i ruskog jezika.

Gramatičar svoga doba

Značajan dio njegova rada vezan je uz gramatiku. Godine 1836. u Danici izlazi njegova Osnova slovnice slavjanske narečja ilirskoga, prva općenacionalna gramatika koja je bila temelj jezične norme pedesetak godina. U njoj se Babukić zalaže za književni jezik osnovan na štokavštini, ali s kajkavskim i čakavskim elementima. Gramatika je prevedena na njemački i talijanski jezik.

rrep
Prvo izdanje Osnove slovnice slavjanske narečja ilirskoga, NSK-Digitalna zbirka

Godine 1854. objavljuje drugu gramatiku Osnove ilirske slovnice koja je bila prvi pokušaj cjelovite znanstvene gramatike. Na temelju jezikoslovne literature, hrvatske književnosti i dijalektnih podatka Babukić je normirao književni jezik koji je imao štokavsku osnovicu s obilježjima zajedničkima svim trima hrvatskim narječjima.  

rrep
Ilirsku slovnicu također potražite na stranicama NSK- Digitalna zbirka

Doprinos Babukićeva rada

Za Babukića možemo reći da je bio inicijator osnivanja više kulturnih institucija i promicatelj hrvatske knjige. Poznat je i kao tvorac je književnojezičnoga programa ujedinjenja Hrvata u jednom književnom jeziku i  glavni kodifikator toga jezika. Zbog njegova rada možemo ga proglasiti jedinim od  najistaknutijih osoba hrvatskoga narodnog preporoda. Preminuo je 1875. u Zagrebu.

Izvori:

  • Digitalna zbirka NSK
  • enciklopedia.hr
  • Hrvatski biografski leksikon online
  • Josip Eugen Tomić, “Crtice o Vjekoslavu Babukiću”, Narodne novine, br. 130-131., 1903.
  • Lada Badurina, “Vjekoslav Babukić i pravopis”, Radovi Zavoda za znanstveni i umjetnički rad u Požegi, No.4, 2015.
  • požeškivodič.com

Nikolina Solić

Završila sam diplomski studij povijesti na Hrvatskom katoličkom sveučilištu (usmjerenje Suvremena povijest). Volim istraživati kulturnu, žensku i socijalnu povijest grada Zagreba, kazalište, književnost i gastropovijest. Velik sam obožavetelj vintage odjeće, nakita i starih kuharica.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *