fbpx

Vladimir Nazor: Velikan kojeg je Matoš smatrao ‘najhrvatskijim’ pjesnikom

Vladimir Nazor: Velikan kojeg je Matoš smatrao  ‘najhrvatskijim’ pjesnikom

Hrvatski pjesnik, prozaist i prevoditelj Vladimir Nazor rođen je 30. svibnja 1876. u Postirama na otoku Braču, mjestu koje je opjevao u svojim brojnim pjesmama i pričama, a umro je 19. lipnja 1949. te je sahranjen na Mirogoju.

Uz književni i prosvjetni rad, bavio se i politikom: bio je predsjednik ZAVNOH-a i prvi predsjednik Sabora Narodne Republike Hrvatske nakon završetka Drugog svjetskog rata, a na toj dužnosti ostao je do smrti.

Zanimljivo je da je Antun Gustav Matoš nazvao Nazora najhrvatskijim pjesnikom.

Vladimir Nazor u Splitu, 1944. Izvor: Wikimedia commons

Završio je Pučku školu na Braču, zatim gimnaziju u Splitu, a u Grazu i Zagrebu je studirao prirodne znanosti, matematiku i fiziku.

Najveći dio svog života proveo je u Istri gdje je predavao u gimnazijama po raznim istarskim mjestima od 1903. do 1918., a u Crikvenici je jedanaest godina bio upravitelj dječjeg doma.

Od 1933. živio je u Zagrebu gdje je dočekao početak Drugog svjetskog rata, a 1942., na početku narodnooslobodilačkog rata, odlazi u partizane zajedno s pjesnikom Ivanom Goranom Kovačićem čime iskazuje svoje antifašističke stavove.

U tebi sam vijek svoj proživio,
Drevni i lijepi jeziče Hrvata;
Rođen na morskom pragu tvojih vrata,
Polako sam te, uz trud, osvojio.

Povede ti me i gdje nisam bio.
Na vrhu gore i na kraju gata,
U kolibici, u kući od zlata
Svuda je meni glas tvoj žuborio.

Htio sam biti glazbalo na kome
Zvuče ko žice, mirišu ko cvijeće
Rojevi riječi u govoru tvome.

Pa, uzdignut nad zipkom i nad grobom,
Da u tebi dišem i da živim s tobom,
I onda, kad me više biti neće.

Hrvatski jezik, Vladimir Nazor

Prvu zbirku pjesama, Slavenske legende, objavio je 1900. godine, a četiri godine kasnije, objavljuje zbirku Knjiga o kraljevima hrvatskijem kada ujedno počinje pisati Istarske priče, nakon čega se afirmira kao književnik.

Godine 1916. objavljuje zbirku priča Stoimena, poemu za djecu i mlade Medvjed Brundo i ep Utva zlatokrila.

Nazorovo najpoznatije djelo je pripovjetka Veli Jože o hrabrom i dobrom divu, a sam Nazor je djelo smatrao neuspjelim.
Priča je to koja je nastala na temelju folklornih motiva i narodnih priča gdje Nazor kroz lik Velog Jože kao simbola hrvatske Istre oslikava njezinu muku, ali i snagu da se odupre odnarođivanju.

U spomen na ovog velikog književnika, u Postirama se svakog svibnja od 1996. održavaju Nazorovi dani, prosvjetno – kulturna manifestacija koju je utemeljila OŠ Vladimir Nazor.

Najveća državna nagrada u Hrvatskoj nosi Nazorovo ime, a dodjeljuje se za najbolja umjetnička ostvarenja na području književnosti, glazbe, filma, likovnih i primjenjenih umjetnosti, kazališne umjetnosti, arhitekture i urbanizma.

Brončani kip Vladimira Nazora, rad Stjepana Gračana podignut 1972., nalazi se na Tuškancu, gdje se Nazorova ulica spaja s ulicom Ivana Gorana Kovačića. U blizini se nalazi i vila koja je nakon rata bila Nazorova rezidencija, a danas je to Hrvatski muzej arhitekture.

Izvori:

Petra Pletikosa

Studentica engleskog jezika i književnosti koja slobodno vrijeme ispunjava dobrom glazbom, knjigama i filmovima.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *