fbpx

Vladimir Prelog: Koliki je moj doprinos znat će se najbolje za sto godina

Vladimir Prelog: Koliki je moj doprinos znat će se najbolje za sto godina

Hrvatski i švicarski znanstvenik i kemičar. Njegovo ime nose mnoge ustanove, ulice, nagrade i manifestacije. Vladimir Prelog, kralj kemije kako ga je nazvao američki kemičar Barry Sharpless, bio je posljednji u nizu hrvatskih nobelovaca.

Djetinjstvo i mladost u Jugoslaviji (1906. – 1924.)

Vladimir Prelog rođen je 23. srpnja 1906. u Sarajevu, tada glavnom gradu pokrajine Bosne i Hercegovine u Austro – Ugarskoj Monarhiji. Nakon rastave roditelja 1915., preselio je u Zagreb gdje je pohađao prva tri razreda realne gimnazije. Otac Milan imenovan je 1918. ravnateljem ženske gimnazije u Osijeku, a Vladimir mu se ubrzo pridružio. U Osijeku je upoznao i profesora kemije Ivana Kuriju, a taj susret potaknuo je snažnu ljubav prema kemiji.

Pomogao mu je opremiti laboratorij i za to vrijeme je stekao znanje koje mu je kasnije puno pomoglo. Kao petnaestogodišnji učenik, pod nadzorom prof. Kurije, napisao je svoj prvi rad, koji je objavljen u časopisu Chemiker Zeitung.

S majkom Marom i ocem Milanom u Sarajevu 1908.
Izvor: autobiografija Moja 132 semestra studija kemije

Student kemije u Pragu (1924. – 1929.)

Nikad se nisam dvoumio trebam li studirati kemiju. Pretpostavljam da je, čak i u mlađoj dobi, najsnažnija pokretačka sila mojega zanimanja za kemiju bila radoznalost prema nepoznatom, nevidljivom svijetu.

Vladimir Prelog

Ujesen 1924. upisao je kemijsko – inženjerski smjer na Tehničkoj visokoj školi u Pragu. Za vrijeme studija proučavao je različite izvore i literaturu, a posebno je cijenio Uputu u kemiju Wilhelma Ostwalda. Također je pročitao djela Ernsta Macha i Henrija Poincarea. Većinu slobodnog vremena proveo je asistirajući prijatelju i mentoru Rudolfu Lukešu u njegovim istraživanjima. Diplomirao je 1928., a doktorirao 1929.

Bavljenje kemijom u Pragu (1929. – 1934.)

Potragu za poslom započeo je još za vrijeme doktorata. Tada je susreo Gotharda J. Drizu koji ga je zamolio da izradi i provede planove osnivanja laboratorija. Kasnije je nastavio raditi u tom istom laboratoriju, a dio aktivnosti činile su priprave slabo dostupnih kemikalija kao što su amonijev sulfit i kloracetofenon. Taj posao bio je napola ilegalan, vlasnik laboratorija je bio Prelogov prvi doktorand, ali bilo je to sretno razdoblje.

Godine 1932. morao je služiti vojsku u Kraljevskoj mornarici Kraljevine Jugoslavije, a nakon povratka iz vojske, 1933. oženio se Kamilom Vitek.

Sveučilište u Zagrebu (1935. – 1941.)

Godine 1935. počeo je raditi kao sveučilišni docent na Tehničkom fakultetu u Zagrebu. U to vrijeme dolazi mu i neočekivana ponuda od Kaštela d.d. – male farmaceutske tvrtke čiji suvlasnik, Eugen Ladany, je odlučio proširiti područje rada na proizvodnju poznatih lijekova koji su bili teško dostupni. Naime, Prelogu je ponuđena suradnja i financijska potpora te pomoć za opremanje sveučilišnog laboratorija , u kojem se trebao baviti medicinskom kemijom. Nakon Drugog svjetskog rata poduzeće je preraslo u najveću jugoslavensku farmaceutsku tvrtku pod imenom PLIVA.

Prelog je predložio kako bi mogli početi s proizvodnjom analoga Domagkova kemoterapeutika prontosila (rubrum). U kratkom vremenu uspjeli su plasirati na tržište lijek pod imenom Streptazol koji je bio čudotvoran u suzbijanju široko rasprostranjene infekcije kokima. Godine 1937. uspio je provesti nekoliko mjeseci s Lavoslavom Ružičkom u laboratoriju za organsku kemiju na Saveznoj tehničkoj visokoj školi (ETH) u Zurichu. U Zagrebu je nastavio raditi na sintezi alkaloida iz kore kininovca, ali i novoj sintezi adamantana.

Izvor: autobiografija Moja 132 semestra studija kemije
Izvor: autobiografija Moja 132 semestra studija kemije

U Zürichu od 1942.

U prosincu 1941. Prelog i supruga emigrirali su u Švicarsku, nakon što su u proljeće te godine njemačke snage okupirale Zagreb. Otputovali su u Zürich i otad su živjeli tamo. Rad na organskim ekstraktima i druge studije koje je provodio pod nadzorom Ružičke, poslužile su mu kao poučne vježbe s područja organskih spojeva, a naučio je i raditi s malim količinama supstancije. Uz Ružičkinu suglasnost, daljnja istraživanja je usmjerio prema alkaloidima.

Godine 1944. Prelog i suradnici odredili su dotad nepoznatu konfiguraciju C-3 i C-4 atoma kinulklidinskoga dijela molekule glavnih alkaloida iz kore kininovca i tako riješili problem klasične alkaloidne kemije.

Predavanje na Sveučilištu Notre Dame (1950.)

Nakon 1950. dolazi do velikih promjena u načinu i metodologiji korištenoj u organskoj kemiji. Pojavila se velika potreba za povezivanjem s kemičarima i razvojem kemije u drugim zemljama. Kemičari iz Švicarske posebno su željeli susret s kemičarima iz SAD-a. Godine 1950. Charles C. Price predložio je Prelogu nekoliko tjedana u SAD-u održavajući Reillyjeva predavanja na Sveučilištu Notre Dame u South Bendu, Indiana. Održao je ukupno 25 predavanja te je posjetio mnoge gradove.

S Charlesom C. Priceom, voditeljem Kemijskog odjela na Sveučilištu Notre Dame, 5. ožujka 1950. Vladimir Prelog održavao je Reilleyjeva predavanja na Kemijskom odjelu Sveučilišta Notre Dame
Izvor: autobiografija Moja 132 semestra studija kemije

Redoviti profesor u Zürichu, predavanja na Kolumbijskom sveučilištu (1951.); Revolucija u instrumentaciji i druge promjene (1950. – 1957.)

Godine 1951. imao je priliku predavati na Sveučilištu Columbia u New Yorku. U New Yorku je proveo oko dva mjeseca održavajući Falk – Plautova predavanja. Nastavio je raditi kao redoviti profesor u Zürichu, a još 1950. Ružička mu je povjerio vođenje glavnih predavanja iz organske kemije.

Nakon 1950. dolazi do značajnih promjena u metodologiji i stilu eksperimentalne organske kemije. Fizikalne metode, strukturna rentgenska analiza i molekulska spektrometrija, znatno su zamijenile kemijske metode kojima se prije služilo. Mnogi pomaci, a posebno instrumentalna revolucija utjecali su na proširenje područja organske kemije, ali su postepeno porasli i troškovi istraživanja.

Prelog je u to vrijeme postao posebno poznat zbog nove supstance koju su on i suradnici uspjeli izolirati, četrnaesteročlani lakton – makrolid narbomicin. Oksidativnom degradacijom dobiven je spoj koji su kasnije drugi istraživači nazvali Prelog – Djerassijev lakton. Još jedno područje na kojem su Prelog i suradnici počeli raditi 1950. je asimetrična sinteza, a u polovici 1950-ih istraživao je i stereoselektivnost mikrobnih i enzimskih reakcija.

S Kamilom Prelog u Cambridgeu, Massachusetts, 1951.
Izvor: autobiografija Moja 132 semestra studija kemije

Voditelj laboratorija (1957.), kolektivno vodstvo (1964.) i umirovljenje (1976.)

Godine 1957. postao je Ružičkin nasljednik i voditelj Laboratorija za organsku kemiju, a godine 1960. postao je članom Upravnog odbora tvrke Ciba. Kao član odbora bio je u prilici aktivno poduprijeti osnutak Woodwardova instituta u Baselu.

U to vrijeme često je putovao, uglavnom su razlog bila predavanja na simpozijima te gostujuće profesure – Firthova predavanja u Sheffieldu, Toddova predavanja na Cambridgeu…

Bio je dugogodišnji član IUPAC-ova provjerenstva koje je težilo normizaciji i racionalizaciji nomenklature u organskoj kemiji. S Robertom S. Cahnom i Christopherom K. Ingoldom razradio je postupke klasifikacije i specifikacije prostorne građe kiralnih molekula, formulirajući (1966.) Cahn-Ingold-Prelogova pravila, koja se danas općenito primjenjuju za jednoznačnu specifikaciju konfiguracije stereoizomera.

Od svojeg umirovljenja (1976.) upisan je na ETH kao post-doktorski student i u rujnu 1990. završio je svoj 132. semestar studija kemije. Od 1977. dodatna mu je okupacija bilo (zajedno s Oscarom Jegerom) organiziranje Ružičkine literaturne ostavštine i pisanje njegova životopisa za Bibliographical Memoris of the Royal Society.

Prelogov opus obuhvaća oko 400 znanstvenih radova. Dobitnik je mnogih nagrada i priznanja, ali kruna njegova rada je svakako Nobelova nagrada za kemiju (1975.) tj. za istraživanja stereokemije organskih molekula i reakcija. Umro je 7. siječnja 1998. u Zürichu.

Koliki je moj doprinos znat će se najbolje za sto godina. Ja sam svoj posao napravio. Pri tome se osjećam kao čvorić u velikom tkanju. 

Riječi koje je Vladimir Prelog izrekao prilikom primanja Nobelove nagrade 1975. godine
Lavoslav Ružička čestita Vladimiru Prelogu na Nobelovoj nagradi, Zürich u listopadu 1975.
Izvor: autobiografija Moja 132 semestra studija kemije

Najuspješnije je baviti se znanošću uz učitelja koji je uzor, kako na svojem području tako i po svojim ljudskim značajkama.

Vladimir Prelog

Ostali doprinosi u području kemije:

  • U opću kemijsku terminologiju uveo je pojam kiralnosti, geometrijskoga svojstva koje uzrokuje optičku aktivnost kemijskih spojeva.
  • Pridonio je objašnjenju strukture steroida, triterpena, kinina, strihnina, solanina i dr. alkaloida, posebno stereokemiji srednjih prstena i steroidnih hormona.
  • Proučavao je odnos strukture i reaktivnosti organskih spojeva.
  • Sustavnim studijem asimetrične sinteze došao je do empirijskoga pravila koje određuje konformacijske odnose reaktanata i produkata (Prelogovo pravilo).

Izvori:

  • Prelog, VladimirHrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 23. 7. 2020. 
  • Prelog, Vladimir. Moja 132 semestra studija kemije. Zagreb: Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Odbor za obilježavanje 100. obljetnice rođenja Vladimira Preloga, 2007.
Magdalena Kuleš

Magdalena Kuleš

Završila sam diplomski studij informacijskih znanosti, smjer arhivistika i informatologija. Zaljubljenica sam u francuski jezik i kulturu, vintage i putovanja. U slobodno vrijeme bavim se pjevanjem, čitam knjige, posjećujem kino i kazalište.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *