fbpx

Vojin Bakić: Jedan od najboljih kipara europskog modernizma i hrvatskog kiparstva 20. stoljeća

Vojin Bakić: Jedan od najboljih kipara europskog modernizma i hrvatskog kiparstva 20. stoljeća

U blizini Muzeja suvremene umjetnosti na Središću nalazi se ulica kipara Vojina Bakića. Ona se proteže od ulice Brune Bušića na istočnoj strani sve do ulice Ede Murtića na zapadnoj strani. Ovaj nagrađivani kipar iza sebe je ostavio niz djela koja krase eksterijere i/ili su dio izložbi koje i danas rado privlače publiku, medije i kritiku, a o životu ovog umjetnika saznajte u nastavku.

Odrastanje i školovanje

Vojin Bakić rodio se 1915. godine u Bjelovaru u imućnoj obitelji srpskog trgovca Konstantina Bakića i Jelene Bakić, rođene Schnautz. Imao je četvero braće i jednu sestru, a oca je izgubio dok je imao samo 10 godina.

U Bjelovaru otkrivena spomen ploča braći Bakić – Ubijeni su samo ...
Rodna kuća Vojina Bakića danas se u Bjelovaru nalazi u ulici Ferde Rusana, a na njoj se nalazi i spomen ploča.
izvor: bjelovar.info

U Bjelovaru je završio je osnovnu školu i realnu gimnaziju 1932. godine, nakon čega odlazi u Zagreb gdje upisuje studij prava. Ono ga nije previše zanimalo, stoga 1934. godine upisuje Umjetničku akademiju.

Zanimanje za slikarstvo i kiparstvo pokazivao je već u gimnazijskim danima, a to je primijetio i njegov profesor crtanja akademski slikar Ante Kuman.

Vrijeme Drugog svjetskog rata

Godine 1939. Bakić diplomira na Umjetničkoj akademiji. U razdoblju od 1940. do 1941. godine pohađao je tečaj kod Frane Kršinića i Roberta Frangeša-Mihanovića, a modeliranje mu je predavao Ivan Meštrović.

Vojina braća pogubljena su u ustaškom logoru Jadovno, a za Vojin život intervenirao je Frano Kršinić te je tako uspio preživjeti. Počast svojoj braći odao je spomenikom Bjelovarac koji je portret najmlađeg mu brata Slobodana.

Na današnji dan preminuo je Bjelovarčanin Vojin Bakić, jedan od ...
Spomenik Bjelovarac od 2010. nalazi se u Spomen parku Borik u Bjelovaru.
izvor: zvono.eu

Sudjelovao je na tri godišnje izložbe hrvatskih umjetnika NDH u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu. Od 1942. godine radio je na Zavodu za stočarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu gdje je izrađivao modele životinja. Iduće godine izlagao je na Izložbi hrvatske umjetnosti u organizaciji NDH u Berlinu, Bratislavi i Beču.

Nova država nova tematika

Godine 1945. u sklopu Prvog kongresa AFŽ oblikuje figuru žetelice na zapadnoj strani kulise koja je tada prekrila spomenik bana Josipa Jelačića na nekadašnjem Trgu Republike.

Od 1945-1948. godine Bakić u svojim djelima teži impresionističkoj obradbi površine s izražajnim preljevima svjetla i sjene, pa tako nastaju portreti Ivan Goran Kovačić i Silvije Strahimir Kranjčević. Za njih je dobio nagradu Vlade NR Hrvatske.

Bakić izrađuje bistu Ivana Gorana Kovačića 1946. godine
izvor: wikiwand.com

U prostoru bivšeg Meštrovićevog ateljea zajedno s kiparima Kostom Radovanijem, Rudolfom Ivankovićem i Daliborom Mačukatinom te grafičarom Franom Baće, 1947. godine dobiva prostor za atelje. Po javnoj narudžbi izrađuje Spomenik strijeljanima u Bjelovaru i za njega dobiva nagradu Vlade FNRJ.

Napuštanje socrealizma i okretanje ka apstrakciji

Postupno nakon 1948. godine Bakić se odmiče od socrealizma i sve više naginje ka modernizmu, apstrakciji, istraživanju forme umjesto pripovijedanja sadržaja te traganju za novim mogućnostima kiparskog izraza.

Autoportret 1952. godine
izvor: wikiwand.com

U razdoblju od 1953. do 1958. godine, nastaju radovi Portret, Torzo, Ljubavnici, Bik i Ptica kojima Bakić istražuje apstrakciju organičkog porijekla. Traga za idealnim oblikom, kleše pune sferične volumene, a detalji lica naznačeni su naznakama pojednostavljena volumena.

Tijekom pedesetih godina Vojin Bakić je radio na Biku
Fotograf Tošo Dabac fotografirao je Bakića kako radi na skulpturi Bika 1956. godine
izvor: telegram.hr

U ovom razdoblju njegov atelje zahvatio je požar u kojem je izgubio stotinjak skulptura, mape s crtežima, fotografije, skice i dokumentaciju te nekoliko završenih spomeničkih studija. Novi atelje otvorio je na adresi Rokov perivoj 10.

U daljnjem radu slijedi programska načela geometrijske apstrakcije i optičkih istraživanja. U Razvijenim površinama oblikuje stroge i sustavne cjeline, a u Svjetlosnim oblicima stvara efektne strukture moduliranjem istovrsnih zrcalnih jedinica od nehrđajućeg čelika.

Vojin Bakić – Wikipedija
Skulptura Zrcala koja se nalazi na ulazu u IV. OŠ u Bjelovaru
izvor: wikiwand.com

Na temelju višegodišnjih studija svjetlosnih formi nastao je Spomenik narodu heroju Slavonije u Kamenskom, a na temelju studije kristalično oblikovanih masa Spomenik žrtvama u Dotršćini.

Izgradnja Spomenika narodu heroju Slavonije 1968. godine
izvor: wikiwand.com

Novo oblikovanje spomenika iskazao je u djelima Spomenik žrtvama željezničke nesreće u Zagrebu i Spomenik ustanku u Brezovici kraj Zagreba. Znanje kompozicija stepeničastih masa odrazilo se u golemom volumenu Spomenika revoluciji na Petrovoj gori.

Nagrade i priznanja

Za svoj rad Bakić je primio nekoliko nagrada, među njima Saveznu nagradu za kiparstvo (1947, 1948, 1949), Nagradu Saveza sindikata Jugoslavije (1953), Nagradu grada Zagreba (1956, 1967), Prvu nagradu na Bijenalu mediteranskih zemalja u Aleksandriji (1956, 1969), Nagradu za skulpturu V. zagrebačkog salona (1970) i Nagradu “Vladimir Nazor” za životno djelo (1980).

Novi rat, nove nevolje

Početkom devedesetih mnoga Bakića djela su uništena ili oštećena. U razdoblju od 1990 do 1995. uništeno je sedam njegovih spomenika, među njima i Bjelovarac, koji je 2010. obnovljen i vraćen u Spomen park Borik u Bjelovaru.

U jeku uništavanja njegovih djela Vojin Bakić preminuo je 1992. godine u Zagrebu, a pokopan je na zagrebačkom Mirogoju.

U Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu od prosinca 2013. do veljače 2014. godine održana je izložba Retrospektiva Vojina Bakića na kojoj je prikazano oko 200 skulptura, oko 70 crteža, brojne skice, makete spomenika, fotografska uvećanja, osobna dokumentacija te audio i filmska građa iz obiteljske Zbirke Bakić, koja se čuva u privatnom prostoru te dijelom u depoima Gliptoteke Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

ana martina i vjera bakić foto
U izložbi su kao suradnice i autorice likovnog postava sudjelovale Bakićeve unuke Ana Martina i Vjera Bakić
izvor: tportal.hr

Izvori:

  • Darko Bekić, Vojin Bakić – ili kratka povijest kiposlavije, Profil, Zagreb 2006.
  • enciklopedia.hr
  • Hrvatski biografski leksikon online

Nikolina Solić

Završila sam diplomski studij povijesti na Hrvatskom katoličkom sveučilištu (usmjerenje Suvremena povijest). Volim istraživati kulturnu, žensku i socijalnu povijest grada Zagreba, kazalište, književnost i gastropovijest. Velik sam obožavetelj vintage odjeće, nakita i starih kuharica.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *