fbpx

Osnutak zagrebačke nadbiskupije

Osnutak zagrebačke nadbiskupije

Danas se uzima kako je Zagrebačku biskupiju utemeljio 1094. godine ugarski kralj Ladislav prilikom povlačenja iz Hrvatske. Ladislav je u Hrvatsku došao na poziv kraljice Jelene, udovice kralja Dmitra Zvonimira, koji nije ostavio nasljednika. Njegov sin Radovan preminuo je još za njegova života te su nakon Zvonimirove smrti uslijedile u Hrvatskoj dugotrajne dinastičke borbe.

Kraljica Jelena je u suradnji sa svojim pristašama, a prema tadašnjem feudalnom običaju, pozvala svog brata Ladislava da preuzme hrvatsko prijestolje. Biskupija je utemeljena na području nekadašnje sisačke biskupije, koja se spominje još u rimsko doba.

Ladislav je prihvatio poziv i krenuo je prema Hrvatskoj gdje su ga istočno od Virovitice dočekali predstavnici kraljice Jelene. Kako bi nastavio svoj prodor prema jugu, Ladislav je zatražio od pape Urbana II. dozvolu za daljnje provođenje svoje politike. No Sveta stolica je odbila njegov zahtjev zbog upotrebe vojne sile, jer se na području Gvozda sukobio s hrvatskim plemićima kojima je smetalo što je bez dozvole prolazio njihovom zemljom. Zbog sukoba s papom, ali i provale Kumana na područje Ugarske, Ladislav se morao vratiti u Ugarsku te je tijekom povratka utemeljio Zagrebačku biskupiju.

Zagrebačka katedrala 1948. Izvor: digitalna.nsk.hr

Biskupija je mogla biti osnovana na temelju povlastice koju je već ranije mogao dati papa Silvestar II. ugarskom kralju Stjepanu I. i njegovim nasljednicima. Novoosnovana biskupija stavljena je prvotno pod jurisdikciju ugarske metropolije u Ostrogonu, a 1180. godine potpala je pod jurisdikciju Kaločke metropolije, pod čijom upravom je ostala sve do uzdignuća na razinu nadbiskupije 1852. godine.

Zbog sukoba s Urbanom II. koji se smatrao zaštitnikom hrvatskog kraljevstva, Ladislav se obratio protupapi Klementu III. (1084.-1100.). Prema novijim zaključcima, papina kancelarija nije se mogla protiviti osnivanju biskupije, jer su ugarski kraljevi temeljem već ranije dobivenih povlastica imali pravo osnivanja biskupije. Nakon duljeg vremenskog razdoblja u kojem se stanje u rimskoj kuriji smirilo, osnivanje Zagrebačke biskupije je prihvaćeno kao gotov čin.

Felicijanova povelja iz 1134.

1227. godine papa Grgur IX. potvrdio je i odobrio razne povlastice i darovnice u korist Zagrebačke biskupije. Papa je potvrdio i Felicijanovu ispravu iz 1134. godine, koja je bila imovinska presuda u korist zagrebačkog biskupa. Upravo je Felicijanova presuda najstarija sačuvana isprava na području između Save i Drave iz prve polovine 12. stoljeća, jer su sve ostale isprave izgubljene ili uništene za vrijeme tatarske provale u Hrvatsku, u kojoj je posebno teško stradao Zagreb. Ipak, papa nije potvrdio Ladislavovu povelju o osnivanju.

Gradnja prvostolnice

Prvom zagrebačkom biskupu i njegovim nasljednicima kao privremena katedrala poslužila je jedna od već postojećih crkava u gradu. Ipak, odmah se započelo s gradnjom nove katedrale na mjestu današnje zagrebačke katedrale, koja je izvedena u romaničkom prelaznom stilu te je dovršena i posvećena 1217. godine. Ovom svečanom događaju uz biskupa i druge crkvene i svjetovne velikodostojnike, prisustvovao je i hrvatsko-ugarski kralj Andrija II. Novosagrađenu katedralu su 1242. teško oštetili Tatari te ona više nije mogla služiti za liturgijske potrebe.

Kaptol zagrebački

Usporedno s osnivanjem Zagrebačke biskupije utemeljen je i Kaptol zagrebački, koji je redovito imao 32 člana svećenika. Njihova uloga bila je pomaganje biskupu u upravljanju biskupijom kojoj je pripadao teritorij između rijeka Mure, Save, Drave, Kupe i Une. Članovi kaptola tj. kanonici obavljali su značajne uloge u crkvenom i državnom životu Hrvatske, uključujući i stalnu obranu zemlje. Dobivali su od vladara, hrvatskih velikaša i građana velike zemljišne posjede s pučanstvom. Ovi posjedi služili su im za vlastito uzdržavanje, ali i za uzdržavanje i gradnju javnih ustanova, vojnih utvrda i opremu vojske. Uz to, sve do 1848. zagrebački Kaptol bio je vjerodostojno mjesto (locus credibilis), što znači da su se u Kaptolu pohranjivale sve važne državne i plemićke povelje te sklapali razni ugovori.

Izvori:

  • Szabo, Agneza. 1994. O osnivanju Zagrebačke biskupije (1094.) i njenom uzvišenju na čast nadbiskupije (1852.) Kaj:časopis za kulturu i prosvjetu, god. 27., 4/5, Uz 900. obljetnicu Zagrebačke (nad)biskupije, str: 5-18.
  • FOTO: digitalna.nsk.hr

Ana M

Ana M

Pasionirana čitateljica svih književnih žanrova,zaljubljenica u povijest, posjetiteljica muzeja i osobito fan planinarenja po svim gorama zagrebačke okolice. Vječni turist u vlastitom gradu.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *