Zdravka Krstulović: Nezaboravna Anđa iz Malog mista i dama splitskog teatra

Zdravka Krstulović: Nezaboravna Anđa iz Malog mista i dama splitskog teatra

This is a man’s world, this is a man’s world. But it wouldn’t be nothing, nothing without a woman.

Etta James: It’s a Man’s, Man’s, Man’s World

O ženama koje su pomicale svoje granice, o ženama koje su obilježile hrvatsku povijest, kulturu, umjetnost, književnost, sport, znanost i tehnologiju, saznajte i naučite koji je Ženski trag u povijesti.

Zdravka Krstulović jedna je od najvećih diva hrvatskoga glumišta. Podjednako su ju obožavali i publika i kritika, a svojim antologijskim ulogama u kazalištu, posebice splitskom HNK, kao i u televizijskim i filmskim ostvarenjima, zauvijek će ostati u srcima publike diljem jugoistočne Europe. Bilo da ste ju gledali zajedno s Borisom Dvornikom kao Anđu u Našem malom mistu, kao Violetu u Velom mistu ili kao Klaru u Ledi, sigurno vas je oduševljavala svojom pojavom, karizmom i iznimnim glumačkim talentom.

Dom pored kazališta odredio joj je životni put

Zdravka Krstulović rođena je u Splitu 30. rujna 1940. Odrasla je u Omiškoj ulici, istoj ulici u kojoj je mladost provela Savka Dabčević Kučar. Obiteljska kuća u kojoj je odrasla od kazališta je bila udaljena tek stotinjak metara pa je Zdravka od najranijih dana vrijeme provodila u kazalištu i uz kazalište. U pozornicu se odmah zaljubila, a osim glazbene škole u kojoj je učila svirati glasovir, roditelji su je upisali i u baletnu školu Ane Roje. Uz osnovnu i srednju glazbenu školu, buduća glumica pohađala je i klasičnu gimnaziju u Splitu.

Prvi se puta na pozornici našla u dobi od 11 ili 12 godina, kada je iz glazbene škole stupila na pozornicu splitskog HNK kao statistica u zboru opere Carmen. S 14 godina statirala je u postavi Aide na Peristilu, a već je tada pohađala i satove pjevanja. Uskoro je Zdravka Krstulović u potpunosti svoj život posvetila kazalištu kao umjetnica koja, uz veliki talent i neospornu ljepotu, ima i zavidan intelekt i široko opće obrazovanje.

Ja nisam starleta, ljepotica čije vrijeme traje dvije-tri godine… Moje su ambicije puno veće jer sam uvjerena u svoj talent.

Prva uloga bila joj je u predstavi Pustolov pred vratima, a mnogi su ju nagovarali da se u glumi okuša i bez formalnog obrazovanja. No ipak je 1961. upisala Dramsku akademiju, koju je pohađala u Zagrebu i Beogradu, a diplomu stekla 1965. godine. Odmah je dobila angažman kao stipendistica splitskog HNK u postavi Drame. Potom je dobivala uloge u većini predstava, a najprije se proslavila ulogom Mare u Kati Kapuralici, za koju je nagrađena i Prvomajskom nagradom SR Hrvatske. Njezine uloge obilježile su najblistavije doba splitskog teatra – osim uloge u predstavi Kate Kapuralica glumila je i u Libru Marka Uvodića, Desdemonu u Othellu, Ismenu u Antigoni te Helenu u Trojankama.

Meni novac ništa ne znači. Ja nisam starleta, ljepotica čije vrijeme traje 2-3 godine pa u tom roku mora ugrabiti što više. Moje su ambicije mnogo veće jer sam uvjerena u svoj talent.

Zdravka Krstulović, izvor: Express.hr

Usprkos obećavajućoj karijeri u splitskom kazalištu, 1971. godine odlučila se za status slobodne umjetnice u kojem je ostala idućih sedam godina. Ipak, već tad u svojim su ju predstavama željeli vidjeti najmoćniji redatelji tog vremena, poput Bojana Stupice, Marka Forteza i Aleksandra Glovackog. U tom je razdoblju većinom glumila u zagrebačkom ITD-u, Teatru u gostima i na splitskom ljetu. Tih je godina snimila pet filmova i dvije televizijske serije, po kojima je (p)ostala poznata – u Našem malom mistu glumila je Anđu Vlajinu, arhetipsku vlašku djevojku koja ne poznaje kodeks urbane sredine, te time osvojila simpatije gledatelja. Suradnju s redateljem Joakimom Marušićem nastavila je i na Velom mistu, seriji koja kronološki donosi povijest Splita kroz burno 20. stoljeće. U Velom mistu dobila je ulogu dame Violete koja vodi plesnu školu.

Povratak na ‘daske koje život znače’ i glavne uloge u klasicima hrvatske književnosti

Paralelno s uspješnom karijerom na televiziji i u kazalištu, talentirana glumica ostvarivala je i uspjehe u privatnom životu. Udala se za poduzetnika Ivana Kapetanovića, s kojim je dobila kćer Ivanu, a o majčinstvu je govorila kao o posebnoj vrsti ljubavi, izvan razuma i izvan bilo kakve definicije. Tada joj je karijera dosezala zenit te je, povratkom u splitski HNK, počela zrelija faza njezina stvaralaštva. Ostat će upamćena po mnogobrojnim i jedinstvenim kazališnim ulogama iz tog razdoblja. Tih je godina Zdravka Krstulović utjelovila naslovne ženske uloge u klasicima hrvatske književnosti – Gloriju u istoimenoj Marinkovićevoj drami, Petrunjelu u Držićevu Dundu Maroju, Magdalenu u Šimunu Cirencu… Vjerojatno je jedno od najupečatljivijih njezinih ostvarenja bila uloge Klare u Krležinoj Ledi, a briljantno glumačko umijeće i sposobnost glasovne transformacije ostali su zabilježeni i pred televizijskim kamerama.

Ja se bojim siromaštva. Odrasti između politiranog pokućstva i sadrenih svetaca, u sobama gdje je jedina knjiga starinski molitvenik uvezan u kornjačinu koru sa zlatorezom, odrasti među onim gladnim sirotama u parhetu, u sumraku petrolejke, gdje se pekmez od šipka čuva u zelenkastim staklima, a rublje se pere lugom od pepela, pod je gola, izribana daska… Odrasti pod pečatom siromaštva, u sumracima subotnjim kad su mokre daske, to sam ja, to je moja mladost. Ja bih se momentalno otrovala da se moram vratiti kao gladan model na one mokre, izribane daske.

Ovdje je sve kulisa, eventualno i lažna, iza toga postoje gnjile i bolesne afere, tu možda i nema one ingenioznosti o kojoj se piše po novinama,ali tu postoje za mene pravne garancije da ne moram natrag u onu polutminu. Ja nemam nikakvih potreba, ali moja topla voda i moje pidžame, to mi je zagarantirano.

Zdravka Krstulović kao Klara u emisiji Ive Štivičića

Nagrade i priznanja

Posljednju je ulogu ova velika glumica odigrala u predstavi Buzdo u sklopu Splitskog ljeta 1999. godine. Potom se neočekivano povukla iz javnoga života, a uskoro je otkriveno da joj je dijagnosticirana Alzheimerova bolest. Obitelj ju je smjestila u Dom za starije i nemoćne osobe u Varaždinu, gdje je glumica provela posljednje godine svojega života. Preminula je 5. prosinca 2003. godine.

Za svoj je umjetnički rad Zdravka Krstulović dobila niz nagrada, a ovdje ćemo spomenuti samo neke od njih – nagradu Hrvatskog društva dramskih umjetnika, nagradu Ivo Tijardović za najbolje umjetničko ostvarenje i rad u HNK Split, nagradu Emanuel Vidović za životno djelo i druge. Kao dio Mediteranskog ženskog festivala u Splitu 2019., otkriven je ženski mural Ja sam Dalmacija, posvećen upravo ovoj velikoj dami splitskoga teatra.

Trag Zdravke Krstulović u povijesti

Zdravka Krstulović bila je jedna od najvećih diva hrvatskog glumišta te je zasuženo uvrštena u deset najboljih hrvatskih glumica dosad. Oduševljavala je i televizijsku i filmsku i kazališnu publiku svojim glumačkim talentom, a proslavila se kazališnim ulogama u klasičnom repertoaru. Sve Zdravkine uloge gledateljima će ostati u sjećanju po njezinoj jedinstvenoj strasti i mudrosti, po klaunovskom smijehu, i suzama gorčine neispunjenih snova, po kricima bijesa i spremnosti da zaroni u dubine ljudske duše, spretno se metamorfozira u svoje likove te ih tako približi gledateljima.

Naslovna fotografija: Printscreen

Izvori:

Marijana Džalo

Magistra sam povijesti i hrvatskog jezika, a u slobodno vrijeme amaterski se bavim glumom, čitam knjige i pišem. Volim putovati i istraživati, najviše srednjovjekovnu i ranonovovjekovnu povijest te povijest žena i svakodnevice.

POVEZANI TEKSTOVI

Odgovori