fbpx

Željko Božić: Istraživanje je ključna komponenta svakog ozbiljnog procesa pisanja

Željko Božić: Istraživanje je ključna komponenta svakog ozbiljnog procesa pisanja

Željko Božić piše i objavljuje kratke priče, osvrte, dužu prozu, romane i poeziju. Autor je tečaja kreativnog pisanja objavljenog na engleskom jeziku Creative Writer’s Master Kit. Dobitnik je Nagrade Anđelko Novaković, Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za najbolju knjigu pjesama mladoga autora 2017. godine za zbirku pjesama “Mir utrobe i neki primišljaji”.

Nedavno si objavio epski fantastički roman Cvjetovi svjetla u formi e-knjige. Cvjetovi svjetla epska su pustolovina u četiri dijela na više od 900 stranica. Koliko dugo si radio na romanu i što je središnja tema romana?

Na Cvjetovima svjetla radio sam pune dvije godine.

Velik dio tog rada uključivao je istraživanje koje je za mene ključna komponenta svakog ozbiljnog procesa pisanja. U konkretnom slučaju Cvjetova svjetla prije svega mislim na proučavanje brojnih klasičnih djela poput Herodotove Povijesti, Plutarhovih Usporednih životopisa, Aristotelove Metafizike i filozofske misli ranoantičkog filozofa Heraklita, A. Schopenhauera i, napose, F. Nietzschea. Ta su mi djela i spomenuti filozofi poslužili kao izvor građe za izgradnju mojeg imaginativnog svijeta i priče koja je u konačnici postala roman Cvjetovi svjetla.

Tema romana je slojevita i sastoji se od cijelog niza međusobno isprepletenih motiva.

U najopćenitijem smislu riječ je ispitivanju dvojne naravi čovjeka – naše sposobnosti da svoje životne snage možemo iskoristiti jednako za stvaranje kao i za razaranje, često u ekstremnim razmjerima. Ta je tema uokvirena fabulom Cvjetova svjetla koja prati jedno veliko putovanje između planeta i razina postojanja – i sve što prirodno iz jedne takve pustolovine proizlazi. Brojne druge elemente teme prepuštam na otkrivanje čitateljima koji će se odvažiti poći na to putovanje zajedno s protagonistima priče.

Roman je nazvan neobičnom pojavom u hrvatskoj književnoj kulturi. Zbog čega?

Neobičnom pojavom čini ga spoj više elemenata. Prije svega roman je punokrvna epska fantastika što podrazumijeva specifičnu kozmologiju, širok opseg radnje, razrađenu povijest, mnoge osebujne kulture, izmaštanu i raznovrsnu geografiju, promišljene religijske sustave i arhitekturu, neobičnu metafizičku tehnologiju pa čak i izmaštane umjetničke tehnike.

Nadalje, roman je prožet brojnim klasičnim humanističkim elementima i u njemu se izravno ili neizravno susreću i mnoga filozofska, vjerska, etička i krajnja egzistencijalna pitanja i teme. Priča, dakle, nema samo epsku širinu već i upravo epsku dubinu radnje. Tu bih još pridodao Čovjeka kao središnju temu što romanu pridaje i specifičnu antropološku aromu. Na kraju, priča uključuje neke arhetipske pripovjedne elemente i motive kojima sam, smatram, dao zaista originalno ruho.

Spoj svih navedenih elemenata unutar okvira „jedne knjige“ čini roman neobičnom (možda više nesvakidašnjom) pojavom, posebice u kontekstu hrvatske književne kulture.

Gdje možemo pronaći tvoj najnoviji roman?

Roman je u formi e-knjige dostupan na poznatoj platformi smashwords.com. Uskoro će ga, nadam se, biti moguće kupiti i u fizičkom obliku, možda veću u rujnu za kada je planirano i predstavljanje mojih knjiga u prostorijama Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Za pjesnički rukopis Mir utrobe i neki promišljaj 2018. godinedodijeljena ti je Nagrada Anđelko Novaković. Što je za tebe značila kao pjesnika značila takva nagrada? 

Spomenutu nagradu Zaklade Nacionalne i sveučilišne knjižnice doživio sam prije svega kao potvrdu dugogodišnjeg truda koji ulažem u pisanje. Osim toga, iako pišem i pisao bih neovisno o dobivanju bilo koje nagrade, ona me ipak potaknula da s pisanjem nastavim još odlučnije. Mogao bih reći da je pridodala novi vjetar mojim kreativnim jedrima.

Sjećaš li se trenutaka u kojima nastaju tvoji stihovi? Možeš li nam, na primjer otkriti u kojem je trenutku i kojim povodom nastao ovaj stih iz rukopisa Mir utrobe i neki promišljaj?

i još stojiš tamo, baš na istom mjestu,
postojano ludiš, trajno umireš i ne kolebaš se
jer u stalnom povratku svih stvari
ništa se zapravo ne mijenja
i svaki je trenutak
vječnost za sebe. 

U mojem slučaju većina se stihova pojavljuje nenajavljeno i, rekao bih, neovisno o mojoj volji i namjerama, često dok se bavim drugim poslovima nevezanim uz pisanje. Zanimljiv pojam ili govorna figura iskrsnu u mojem umu. Zatim ih kontempliram i uz njih vežem i pletem nove pojmove do smislenog dovršetka pjesme.

Spomenuti stihovi čine drugi dio pjesme Ditiramb za Nietzschea. Ideja je „iskrsnula“ u nekom trenutku mojeg proučavanja Nietzscheova života i njegove filozofije. Mogao bih reći da je cijela pjesma sažetak jednog i drugog – osebujnog života i misli ovog velikog filozofa.

Pišeš i objavljuješ kratke priče, osvrte, dužu prozu, romane i poeziju. Ipak, kada bi do kraja života morao ostati vjeran samo jednom žanru – koji bi to bio i zašto?

U takvom bih slučaju ostao vjeran žanru fantastike. Razlog je sasvim praktične naravi. Naime, fantastika je žanr u čijem se okviru može razraditi bilo koja ideja u kakvom god stilu to želi autor.

Zaista ne znam u kojem drugom žanru pisac može imati takvu slobodu nad idejama i modusima njihova izražavanja. Drugim riječima, odabrao bih fantastiku jer bi mi to omogućilo da pišem o čemu želim i kako god želim.

Autor si i tečaja kreativnog pisanja objavljenog na engleskom jeziku Creative Writer’s Master Kit. Možeš li našim čitateljima otkriti o čemu se točno radi?

Tečaj je sustavan i praktičan, step-by-step uvod u zanat i umjetnost kreativnog pisanja. Namijenjen je svima koji žele ili započeti s kreativnim pisanjem ili pak dodatno izbrusiti svoje vještine. Iz vlastitog iskustva znam koje su najčešće prepreke i poteškoće koje se javljaju u procesu pisanja pa sam htio i drugima olakšati njihovo rješavanje i nadilaženje. Trenutno je dostupan kao e-knjiga, ali u pripremi je snimanje predavanja za video verziju.

Kada se ne baviš pisanjem, čime se baviš? Koji su tvoji planovi za budućnost?

Čitam, istražujem i proučavam zanimljive ideje (ili barem one koje mi se čine takvima) i nastojim biti fizički aktivan, što uključuje šetnje i planinarenje. Što se tiče planova, mnogo ih je i tek će vrijeme otkriti koji će se od njih pokazati plodotvornima. Mogu tek reći da mi je glavni plan kontinuirano unaprjeđivati svoj život i živote svojih bližnjih.

Otkrij nam svoja omiljena mjesta u Zagrebu!

Jezgra i sjeverniji dijelovi grada. Posebice Tuškanac i Cmrok i brojni putovi koji od njih vode prema užem centru.

Barbara Grgić

Osnivačica projekta i glavna urednica portala "Beli Zagreb Grad". Svoju digitalnu karijeru započela je u području Social Media Managementa i Content Marketinga. Dobra duša Zagreba koja je okupila preko 20.000 zaljubljenika u grad.

POVEZANI TEKSTOVI

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *