Zinka Kunc Milanov: Kraljica kuće, diva Metropolitana i ljubimica publike

Zinka Kunc Milanov: Kraljica kuće, diva Metropolitana i ljubimica publike

This is a man’s world, this is a man’s world…But it wouldn’t be nothing, nothing without a woman

Etta James: It’s A Man’s Man’s Man’s World

O ženama koje su pomicale svoje granice, o ženama koje su obilježile hrvatsku povijest, kulturu, umjetnost, književnost, sport, znanost i tehnologiju, saznajte i naučite koji je Ženski trag u povijesti.

Zinka Kunc bila je jedna od najvećih hrvatskih, ali i svjetskih pjevačica. Iako od strane institucija nije bila prepoznata u domovini, na svjetskim pozornicama postigla je veliku slavu koja traje i danas.

Zagrebačka beštija od talenta

Zinka Kunc rođena je 17. svibnja 1906. godine u Zagrebu u zagrebačkoj obitelji. Od malih nogu Zinka i njena braća bili su okruženi glazbom, jer im je baka bila pijanistica a otac talentirani amaterski pjevač. Prepoznali su njihove talente te poticali glazbenu izobrazbu. Brat Božidar kasnije je postao slavni pijanist i kompozitor, a Zinka jedna od najvećih opernih pjevačica ikada.

Pjevanje je počela studirati s 15 godina, i već tada je mogla pjevati visoki Cis u pianu. Upisala je Muzičku akademiju kod Marije Kostrenčić pod nadzorom Milke Trnine, koja je vjerovala u Zinku i njen talent. Još kao studentica izvodila je koncertni program uz klavirsku pratnju svojeg brata Božidara Kunca, a diplomirala je 1927. godine. Iako je publika bila oduševljena, a kritika svijesna da se rodila zvijezda, njezin operni debi se nije dogodio odmah. Kako je Milka Trnina smatrala da je Zinka dramski koloraturni sopran, željela je da debitira u Trubaduru, koji se nije nalazio na repertoaru zagrebačkog HNK. Tako je Zinka Kunc debitirala kasnije te 1927. godine u Ljubljani upravo u spomenutoj operi.

Odmah nakon debija uslijedio je angažman u Operi zagrebačkog HNK, gdje je ostvarila status prvakinje i ostala do 1936. godine. Tamo je odpjevala 27 uloga, 302 operna i tri koncertna nastupa, te se profilirala kao idealna Tosca, Aida i Laura. Radila je na svojim glumačkim sposobnostima s onodobnim najvećim redateljima i glumcima poput Hinka Nušića i Ive Raića, koji je za vrijeme jedne od proba uskliknuo: Beštijo, kako si talentirana!

Zagrebački debut gdje Kunc uspio je i mlada se je pjevačica prikazala dobra operna pjevačica, koja je već sa svojim prvim nastupom zainteresovala. Njen glas je velik i opsežni, za pozornicu vrlo prikladan. 

Novosti, 11. prosinac 1927.

Kraljica Metropolitana

Njezin talent nije bio dovoljan za ondašnjeg ravnatelja Opere, Krešimira Baranovića. U nesuglasju s njim, svjesna svog talenta i mogućnosti koje su joj se nudile izvan domovine, Zinka Kunc 1937.godine odlazi u Prag. Tamo počinje njena suradnja s Brunom Walterom i Arturom Toscaninijem, dirigentima koji su oblikovali njenu umjetničku osobnost. Dok je surađivala s njima, čuo ju je Edward Johnson, tadašnji umjetnički ravnatelj Metropolitana. Organizirana je posebna audicija za nju, na kojoj je oduševila arijama Turandot i Aide. Te iste 1937. godine sklopila je ugovor s glasovitim Metropolitanom, ali je morala ispuniti i određene zahtjeve. Trebala je naučiti tri uloge na talijanskom jeziku, engleski jezik, promijeniti prezime i smršaviti preciznih 11 kilograma i 350 grama. Met je želio da uzme talijansko prezime, što je ona rezolutno odbila, te u konačni preuzela umjetničko prezime svojeg drugog muža, glumca Predraga Milanova. Tako je nastala Zinka Kunc Milanov. Ubrzo su uslijedile sve važnije uloge u operama poput Aida, Trubadur, Krabuljni ples i Tosca.

Ne stidim se svoje zemlje. Jesmo mali, ali smo junaci!

Zinka Kunc o odbijanju talijanskog prezimena

Od 1951. bila je primadona, kraljica kuće

ritika i publika su je obožavale, njezin pianissimo opisivan je kao da je djelovao u prostoru kao da je odvojen od njezina bića, kao da ne dolazi sa scene, nego lebdi slušatelju oko glave te ga on čuje kao da je samo njemu namijenjen. Od 1951. bila je primadona, kraljica kuće. Nije ju ugrozila niti glasovita Maria Callas, niti sve druge pjevačice koje su se priključivale Metu. Iako je i dalje oduševljavala svojim glasom, 1966., u šezdesetoj godini života i nakon 29 godina karijere, Zinka Kunc Milanov napustila je pozornicu. Oni zatvaraju vrata, ja zatvaram knjige! izjavila je na svojoj oproštajnoj izvedbi opera Andréa Chénie. Metropolitan se preselio u novu zgradu, a Zinka je ispraćena polusatnim pljeskom i ovacijama.

Nastavila se baviti pedagoškim radom, te je živjela na relaciji New York – Jugoslavija. Tamo je vrijeme boravila sa svojim trećim suprugom, političarem Ljubom Ilićem. Umrla je 30. svibnja 1989.godine u New Yorku od posljedica moždanog udara. Pokopana je na zagrebačkom Mirogoju.

Malo je pjevačica koje se mogu smatrati primadonama. Mnoge to žele, nekoliko ih to zaslužuje, rijetke to postignu. Gospođa Milanov je taj naslov stekla na demokratski način, suglasnošću kolega, među kojima je bila nedodirljiva first lady (prva dama).

New York, 13.4.1966.

Nije bilo lako reći zbogom Zinki Milanov. Kako smo sretni bili mi koji smo u njoj uživali!

Zinka Kunc Milanov smatra se za jednu od najvećih opernih pjevačica ikada. Nasljednica Milke Trnine, iskrena žena svjesna svog talenta, koja se rastala od prvog supruga jer nije podupirao njezin glazbeni put, koja je napustila Zagreb jer za nju ovdje više nije bilo mjesta, postala je Madam Milanov. Jedna od najvećih koje je Metropolitan ikada imao. Jedna od najvećih koje su Hrvatska i svijet ikada imali. Dobitnica je specijalne medalje kao jedna od 87 istaknutih osoba stranoga podrijetla koje su svojim doprinosom zadužile New York i SAD, te je bila neprikosnovena miljenica operne ali i koncertne kritike i publike.

Pjevala je najveće svjetske klasike, ali i domaće skladatelje, uvijek ističući svoju ljubav prema domovini

Ostavila je mnogo tonskih zapisa, gramofonskih ploča i kaseta, kako bismo i mi, koji je nismo imali prilike uživo mogli uživati u tom glasu koji je bio sjajan kao srebro, zaobljen i bogat kao jantar, snažan i ujednačen u cijelom opsegu: mogao je izraziti najrazličitije boje, bio je podatan, tajanstven, uzbudljiv i velikog volumena.

Literatura:

Martina Piškor

Završila sam povijest na Hrvatskom katoličkom sveučilištu. Fokusirana sam na žensku i povijest svakodnevice. Zaljubljenica sam u kazalište, Zagreb i pjevanje. Bez Zagreba se ne može, jer on je u krvi!

POVEZANI TEKSTOVI

Odgovori