Zlata Kolarić Kišur: Književnica koja je oživjela bezbrižno djetinjstvo u Zlatnoj dolini

Zlata Kolarić Kišur: Književnica koja je oživjela bezbrižno djetinjstvo u Zlatnoj dolini

This is a man’s world. This is a man’s world. But it wouldn’t be nothing, nothing without a woman.

Etta James: It’s A Man’s Man’s Man’s World

O ženama koje su pomicale svoje granice, o ženama koje su obilježile hrvatsku povijest, kulturu, umjetnost, književnost, sport, znanost i tehnologiju, saznajte i naučite koji je Ženski trag u povijesti.

Zlata Kolarić Kišur bila je hrvatska pjesnikinja, dramatičarka i književnica za djecu. Sva su njezina djela bila ponajviše namijenjena djeci i mladeži, mnoga su uvrštena u udžbenike, lektire ili su uglazbljena, a neka su postavljena na sceni profesionalnih kazališta, uključujući i HNK u Zagrebu. Veći je dio života provela u Zagrebu, no djetinjstvo provedeno u požeškoj zlatnoj dolini ostavilo je neizbrisiv trag na spisateljičin život i upravo je u svojim djelima oživljavala dječju svakidašnjicu provedenu u učenju, igri i dokolici. Svoje sretne uspomene na bezbrižno djetinjstvo kroz svoj je književni rad prenosila svim dječacima i djevojčicama, u želji da sva djeca imaju svoju zlatnu dolinu djetinjstva.

Zlatna dolina puna slavuja, kalopera, jorgovana i šarenih vrtova

Nikada nisam čula toliko slavuja odjednom, kao u mojoj Zlatnoj dolini. Niti užila mirise bujnih bašča, koje se protezahu gotovo iza svake i najmanje kuće, pune lijepih kata, dragoljuba, kalopera, jasmina i jorgovana bez kojih se ne može osjetiti puna ljepota ove doline.

Z. Kolarić Kišur: Moja Zlatna dolina – predgovor Sunčane Škrinjarić

Zlata Kolarić Kišur rođena je 29. listopada 1894. u Brodu na Savi (današnjem Slavonskom Brodu), no već je u povojima stigla u Požegu, gdje je prohodala, progovorila prve riječi, stekla prve prijatelje i zaljubila se u rodni kraj, koji će nositi u srcu i književnim ostvarenjima cijeloga života. U Požegi je 1914. završila Žensku stručnu školu, gdje je i živjela sve do udaje za Hinka Kolarića Kišura 1919. godine, kada i seli u Zagreb.

Možda i zato što sam tamo proživjela sretno djetinjstvo i mladost sve do moje udaje, zavoljela sam taj gradić u Zlatnoj dolini kao što se voli rodni grad i domovina.

Zlata Kolarić Kišur: Moja Zlatna dolina, str. 5.

Pisala je pjesme, pripovijetke, igrokaze i scenske igre većinom namijenjene djeci i mladima

U zbirkama pjesama Naš veseli svijet, Po sunčanim stazama, Smijte se djeco! obrađivala je teme i motive vezane uz doživljaje iz djetinjstva i dječju svakidašnjicu, a spretnim je personifikacijama oživljavala životinjski i biljni svijet. Jedna od njezinih najpoznatijih pjesama jest Riječi, koja je uvrštena u čitanke za 4. razred osnovne škole.

Radosna sjećanja na odrastanje, ljubav prema djeci i prirodi prenijela je i u svoj prozni opus. U prozi ona slijedi dječje misli i osjećaje i isprepliće ih sa stvarnim i izmišljenim elementima. Povremeno je izmjenjivala prozu i stih kako bi pojačala dinamiku pripovijedanja. Jedno od njezinih najpoznatijih djela jest autobiografsko-ispovjedna prozna zbirka Moja Zlatna dolina iz 1972. godine.

Knjiga o djetinjstvu bogatom slobodom, igrom, ljepotom i dobrotom

Mnogo je knjiga napisanih o djetinjstvu, školskim danima i prvim ljubavima. Neke od njih bliske su nam, s njihovim sadržajem, postupcima i osobinama likova potpuno se poistovjećujemo jer su nam dobro poznati. Neke druge vode nas u davno zaboravljeno vrijeme, u svijet kakav odavno više ne postoji. Knjige Zlate Kolarić Kišur pripadaju ovoj drugoj skupini – one najmlađima približavaju neobično, udaljeno, zaigrano i sretno djetinjstvo s početka 20. stoljeća. Takva su djetinjstva bila bezbrižna, nevina, bez elektronike, bez radija i televizije, a pogotovo bez mobitela i računala. Ali su zato imala dvorišta toliko široka da su mogla primiti djecu cijele jedne škole. Ali su zato ta dvorišta bila omeđena grabovom šumom, imala su vlastite izvor gorske vode i pružala su jedno nezaboravno djetinjstvo. Spisateljica i njezini vršnjaci nisu bili bogati novcem i stvarima, ali im je djetinjstvo zato bilo bogato nekim važnijim valutama – slobodom, ljepotom i dobrotom. Ako se pitate gdje se može naći takvo mjesto…

Između Papuka, Krndije, Psunja i Babljih gora, tamo gdje su vrba zacrtale tok Orljave, pružila se prostrana dolina, prošarana zelenim pašnjacima i plodnim njivama. U skrovitom kutu te doline, zaštićen brežuljcima kao ptiče u gnijezdu, stisnuo se stari, lijepi gradić Požega.

Zlata Kolarić Kišur: Moja Zlatna dolina, str. 9.

Spisateljica je uvjerljivim pripovijedanjem oživjela mladenačke uspomene i minuciozno rekonstruirala prošle događaje te opisala svoje susrete sa znamenitim suvremenicima

Posebno se tu ističe prijateljstvo njezinih roditelja s poznatim hrvatskim istraživačem Dragutinom Lermanom. Veliki ljudi redovito su jednostavni i prisni, a ta se teorija potvrđuje i njezinim sjećanjima na hrabrog Lermana, koji je potjecao iz siromašne obitelji sa šesnaestero djece. No siromašno podrijetlo nije ga spriječilo da se obrazuje i postane vrstan istraživač te da sam nauči mnoge strane jezike. Najpoznatiji je po tome što se priključio glasovitoj Stanleyevoj ekspediciji u istraživanju Konga, koju je financirao belgijski kralj.

Kao devetnaestogodišnji mladić otisnuo se Dragutin Lerman iz malog slavonskog gradića Požege na crni kontinent i stigao tamo, kamo stope bijelih ljudi još nisu bile doprle. Bilo je to u vrijeme kad se u Afriku nije putovalo avionima niti se po njoj vozilo automobilima, nego se mučno probijalo kroz prašume pod natčovječnim naporima i opasnostima. Opasnost je prijetila i od divljih zvijeri i od ljudi, od gladi, nezdrave klime za bijelce te od bolesti, ponavjiše tropske groznice i malarije.

Z. Kolarić Kišur: Moja Zlatna dolina, str. 86.

Drame joj je režirao Branko Gavella, a izvodio HNK u Zagrebu

Mnoge pjesme Zlate Kolarić Kišur uglazbljene su i uvrštene u glazbene zbirke, udžbenike i pjesmarice, a jedna od tih pjesama je i Janičino najmilije cvijeće, koju još uvijek rado izvode dječji zborovi.

Njezine pjesme za djecu uvrštene su u uglednu ediciju Nakladnog zavoda Matice hrvatske Pet stoljeća hrvatske književnosti. Spisateljica se uspješno bavila i pisanjem radio-drama, a najpoznatija joj je radio-drama o Vatroslavu Lisinskom Neostvarene želje. Najviše priznanja primila je za svoju proturatnu potresnu dramu Povratak, koju je 1940. godine režirao Branko Gavella i postavio na pozornicu Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu. To je djelo nadahnuto stravičnim prizorima iz Prvog svjetskog rata i autoričinim vlastitim iskustvom kada je radila kao dobrovljna bolničarka Njezina su djela prevođena na engleski, makedonski, mađarski, slovački i slovenski jezik, a među brojnim nagradama koje je primila za svoj rad posebno se ističe nagrada Matice hrvatskih kazališnih dobrovoljaca te nagrada Ministarstva prosvjete NRH 1949.

Zlatin trag u povijesti

Zlata Kolarić Kišur nezaobilazna je dječja spisateljica, čija djela i danas krase dječje čitanke i podučavaju najmlađe uzraste važnostima lijepih riječe te pobuđuju njihovu ljubav prema čitanju. U svojim je djelima opisivala vlastito djetinjstvo u Slavoniji te jedan drukčiji svijet s početka 20. stoljeća. Njezine pjesme i proza vrijedan su izvor zaupoznavanje s drukčijim svijetom, nama danas nezamislivim, a ipak tako lijepim, tako sretnim i tako čarobnim. Premda je veći dio života provela u Zagrebu, u kojem je i preminula 1990. godine, te pisala i antiratne drame, najpoznatija će ostati kao dječja književnica koja je u svojim djelima od zaborava spasila neka neobična djetinjstva u Zlatnoj dolini.

Izvori:

  • Nevenka Videk: Zlata Kolarić Kišur u: Hrvatski biografski leksikon, pristup 28. 3. 2021.
  • Zlata Kolarić Kišur, Moja Zlatna dolina, Školska knjiga, Zagreb, 1995.
  • FOTO: Pixabay

Marijana Džalo

Magistra sam povijesti i hrvatskog jezika, a u slobodno vrijeme amaterski se bavim glumom, čitam knjige i pišem. Volim putovati i istraživati, najviše srednjovjekovnu i ranonovovjekovnu povijest te povijest žena i svakodnevice.

POVEZANI TEKSTOVI

Odgovori