fbpx

Zora Dirnbach: Respektabilna scenaristica, dramaturginja i književnica

Zora Dirnbach: Respektabilna  scenaristica, dramaturginja i književnica

This is a man’s world, this is a man’s world…But it wouldn’t be nothing, nothing without a woman.

Etta James: It’s A Man’s Man’s Man’s World

O ženama koje su pomicale svoje granice, o ženama koje su obilježile hrvatsku povijest, kulturu, umjetnost, književnost, sport, znanost i tehnologiju, saznajte i naučite koji je Ženski trag u povijesti.

Zora Dirnbach, dramaturginja, scenaristica, urednica, književnica i novinarka. Rodila se 1929. godine, a napustila nas je u travnju prošle godine. Ponajviše je zapamćena kao scenaristica filma Deveti krug (1960.), koji je bio nominiran za Oscara za najbolji film na stranom jeziku. No, Zora je iza sebe ostavila filmske i televizijske scenarije, radijske i televizijske drame te prozna djela, stoga pročitajte kako je izgledao njen životni put.

Odrastanje u Osijeku, školovanje u Zagrebu

Zora se rodila u kolovozu 1929. godine u Osijeku u obitelji Samuela i Marije Dirnbach. Imala je sestru Gertrudu. Godine 1936. preselila se s majkom i sestrom u Zagreb, nakon rastave roditelja. U Zagrebu je krenula u gimnaziju, ali se 1941. godine, nakon uspostave NDH, vratila u Osijek. Maturirala je 1948. godine. Od 1949. do 1953. studirala je povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Prva zaposlenja

Nakon studija zaposlila se kao novinarka i urednica u kulturnoj rubrici Narodnog lista, pisala je filmske kritike te surađivala i u Vjesniku, Naprijedu, Vjesniku u srijedu, Ilustriranom vjesniku i s Radio-Zagrebom.

Snimanje radiodrame, foto: obljetnica.hrt.hr/radiodrama/dramoplov

UDBA joj je 1952. godine na tri godine spriječila djelovanje. Uspjela se zaposliti kao kontrolor programa na Radio Zagrebu, gdje je od 1955. godine bila filmska kritičarka, a od 1958. godine bila je urednica u Dramskim redakcijama Radio Zagreba i Televizije Zagreb od 1963. godine pa sve do umirovljenja 1991. godine. Osim toga, počela je pisati filmske scenarije i radio-drame. 

Ulomak iz radiodrame Zore Dirnbach Sestre Barsalli ( 1959), izvor: obljetnica.hrt.hr/radiodrama/dramoplov

Prvi snimljeni scenarij –  film Deveti krug

Film Deveti krug, za koji Zora potpisuje scenarij, nastao je 1960. godine u režiji Franca Štiglica. Radnja filma odvija se 1941. godine u Zagrebu, a prikazuje sudbinu djevojke Ruth (Dušica Žegarac) i mladića Ive (Boris Dvornik). Ivin otac (Branko Tatić ) privoli sina Ivu da formalno oženi Ruth, njihovu susjedu Židovku, i tako je spasi od ustaškog progona. Ivo time nije zadovoljan jer je on zaljubljen u djevojku Magdu (Beba Lončar). No, s vremenom se između Ruth i Ive javlja ljubav, a Ivo shvati koliko mu Ruth znači tek kad ju redarstvenici privedu i odvedu koncentracijski logor Jasenovac.

Film je osvojio naklonost kritike. U Puli je dobio Veliku zlatnu arenu za najbolji film i Zlatne arene za: scenarij, nagrađena je Zora Dirnbach, žensku ulogu (Dušica Žegarac), sporednu ulogu (Branko Tatić), kameru (Ivan Marinček) i glazbu (Branimir Sakač). Osim toga film je osvojio nagradu publike Jelen.

O uspješnosti filma govori i činjenica da je nominiran je za Oscara za najbolji film na stranome jeziku.

Filmski, televizijski i radijski scenariji

Osim scenarija za film Deveti krug, tu su još filmski i televizijski scenariji, primjerice za Odluku, Igre na skelama, Moji dragi dobrotvori. Zatim scenariji za televizijske serije, kao Htio bih znati tko sam i Dosje, te radijske, televizijske i kazališne drame poput Alkimonova jabuka, Taj dugi, dugi put, Voda, Noćni razgovor Henriette von S., Kanarinčeva ljubovca, Proljeće Janka Potlačeka i drugi.

Autorica je i radio-drama Alkimonova jabuka koja je objavljena u Antologiji radio-drame (Zagreb, 1966.), dok je televizijska drama Taj dugi, dugi put uvrštena u Antologiji televizijske drame (Zagreb 1966.).

foto: obljetnica.hrt.hr/radiodrama/dramoplov/

Predavanje i pisanje

Početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća predavala je TV dramaturgiju na Akademiji dramskih umjetnosti. Nakon umirovljena 1991. godine posvetila se pisanju, točnije prozi.

Ono je rezultiralo objavljivanjem apokrifne biblijske priče Kainovo nasljeđe i romanima Dnevnik jednog čudovišta, Kao mraz: roman o nestajanju i zbirkama pripovijetki Sedam apokrifnih priča.

Dnevnik jednog čudovišta by Zora Dirnbach
Roman Dnevnik jednog čudovišta govori o odrastanju djevojčice Katarine u vrijeme Drugog svjetskog rata, foto: goodreads.com/book

Zbog svog pisanja postala je članicom Hrvatskog društva pisaca. Nakon umirovljenja bila je i aktivan član Židovske općine Zagreb, gdje je bila član Vijeća židovske općine Zagreb vodeći odbor za informiranje, i Kulturnog društva Miroslav Šalom Freiberger.

Obiteljska tragedija

Zorina obiteljska tragedija povezana je s holokaustom koji je obilježio čitav njen život. Naime, tijekom Drugog svjetskog rata majka Marija krstila je svoje kćeri u namjeri da im tako spasi živote. Iako je bila krštena, Zora je za sebe govorila da je hrvatska židovka i ateist.

Nisam Židovka po vjerskoj i kulturnoj tradiciji, nego me je odredila identifikacija s nevinom žrtvom. Moja domovina je Hrvatska. Kulturološki i društveno pripadam Hrvatskoj. Ja sam hrvatska Židovka. Kada sam se nakon prvog posjeta Izraelu vraćala u Zagreb, pomislila sam: ‘Konačno, idem doma!

wikipedia.org

Zora, njena majka i sestra uspjele su preživjeti tragedije Drugog svjetskog rata, ali, nažalost, izgubile su uže članove obitelji, baku Herminu Glatter-Dirnbach (ubijena u Jasenovcu), strica Samuela Dirnbacha, strinu Gizu Dirnbach, bratića Alfreda Dirnbacha i brojne druge rođake.

Nesreća nije zaobišla ni Zorinu rodnu kuću u Osijeku. Naime, u praznim halama i skladištima napuštene tvornice njena oca, koji je imao tvornicu papira Mursa Mill, nalazio se privremeni logor. U njemu su se većinom nalazili starci, žene i mala djeca koji su 1942. godine stočnim vagonima otpremljeni u Auschwitz ili do Jasenovca, točnije u smrt. Pored te napuštene tvornice nalazila se rodna kuća Zore Dirnbach.

Njen rad bio je nagrađen

Osim Zlatne arene u Puli za scenarij za film Deveti krug, Zora je dobitnica nagrade za scenarij na prvom jugoslavenskom anonimnom natječaju za filmske scenarije u Sarajevu 1956. godine za film Odluka.

Godine 1968. dobila je nagradu na anonimnom natječaju Hrvatskog narodnog kazališta u povodu stote godišnjice kazališta za dramski tekst Noć štakora.  

Zorin trag u povijesti

Zora je bila na međunarodnim sastancima TV-dramaturga Europe u Beču, Stockholmu, Londonu, Kopehagenu, Münchenu i Monte Carlu. 

Ostat će upamćena kao respektabilna scenaristica, dramaturginja, književnica i novinarka koja je obilježila povijest HRT-a i hrvatsku filmsku umjetnost.

Izvori:

enciklopedia.hr

hrt.hr

Hrvatski biografski leksikon online

Židovski biografski leksikon

Preporuka za gledanje:

film Deveti krug (1960.)

Preporuka za čitanje:

Dnevnik jednog čudovišta (1998.)

Naslovna foto: hrt.hr

Nikolina Solić

Završila sam diplomski studij povijesti na Hrvatskom katoličkom sveučilištu (usmjerenje Suvremena povijest). Volim istraživati kulturnu, žensku i socijalnu povijest grada Zagreba, kazalište, književnost i gastropovijest. Velik sam obožavetelj vintage odjeće, nakita i starih kuharica.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *